Podaci iz popisa 2013. godine govore da na području Federacije ima oko 420 000 manje Srba nego devedesetih godina, a napuštena su čak 163 srpska naselja. Zato je potrebno da Srbi koji su protjerani sa tog područja ne zaborave svoja ognjišta I da barem jednom godišnje posjete ovo mjesto i sačuvaju sjećanje na žrtve i srpsku zemlju, kaže jedan od potomaka Milan Krajinović.
“Sjećam se dobro tih priča, kako je bilo 1941. godine. Rođen sam na Vrsti, gore je bio štab NDH i sa Vrste su dovedeni ljudi koji su bili prve žrtve. Tu je moj deda Stevan Krajinović, njegova dva brata, a majka im je u Petrovcu bačena u krečanu, kaže Milan Krajinović, potomak.
Pokolj u Bihaću počeo je 20. juna 1941. godine kada su ubijeni najugledniji i najbogatiji Srbi tog doba nakon trodnevnog mučenja u zloglasnoj Kapetanovoj kuli, a ubijanje Srba nastavljeno je sve do 3. septembra 1941. godine. Povodom obilježavanja 80 godina od zločina, održan je i parastos u pravoslavnoj crkvi u mjestu Gata kod Bihaća.
“Garavički zločin je dugo pripreman van Bihaća. To je 60, 70 godina skrivanja zločina, čak je uvijek tvrđeno suprotno da su neke druge komšije pobile komšije. NIkada istina prava nije izašla”, kaže Boško Stojisavljević, predsjednik Zavičajno udruženje „Una“.
“Bitno je da se okupljamo i uznosimo naše molitve za spokoj i spas duša svih koji su postradali ovdje na Garavicama jer to su sve bile krštene duše koji su u to vrijeme smetali drugima i bili su na samom istrebljenju”, kaže Slaviša Milinović, paroh bihaćki.
Garavice su jedno od najvećih stratišta srpskog naroda poslije Jasenovačkih logora i logora Gospić – Jadovno. Prema podacima koje posjeduje muzej u Bišću, na ovom mjestu je stradalo oko 14 500 Srba, ali i manji broj drugih nacija uključujući Jevreje i Rome. Ni za ovaj, kao i mnoge druge zločine u kojima su Srbi ubijani, niko još uvijek nije odgovarao.
(BN)
