Razmislite još jednom, takve navike vas mogu skupo koštati
Salmonela, E. Coli, herpes, gripa, alergije samo su neke od mogućih posljedica svakodnevnog ponašanja.
Možda ste jedan od onih koji će sastrugati plijesan sa sira, a ostatak mirno poslužiti svojoj porodici, uvjereni da ne radite ništa loše. Uostalom, jedeš ga sam, živ si i zdrav iako si po ko zna koji put jeo takav sir. Ali to je samo jedna od neugodnih i uobičajenih navika. Naše loše navike mogu varirati od onih koje ‘samo’ izazivaju blagu neugodu do onih koje zaista izazivaju duboko gađenje. Stručnjaci otkrivaju kojih se uobičajenih ponašanja trebamo riješiti.
Jesti hranu kojoj je istekao rok trajanja
Kada se zapitate ‘Da li da jedem ovo?’ ili ‘Mogu li ovo dati svom djetetu za užinu?’, odgovor bi trebao biti jasno odštampan na ambalaži pod oznakom ‘najbolje do’ ili ‘najbolje do’, ali stvari nisu tako jednostavne.
– Lako je pomisliti da je sasvim u redu jesti nešto što možda nije najsvježije, ako još nije isteklo. Međutim, rukovanje hranom, pakovanje, zamrzavanje i skladištenje utiču na očekivani rok trajanja, pa je najbolje da se oslonite na svoje oči i nos, kaže nutricionistica Marie Spiker sa Univerziteta u Vašingtonu.
– U većini slučajeva važi pravilo da ako nešto dobro izgleda i miriše, verovatno je bezbedno za jelo. Međutim, imajte na umu da se spore plijesni šire mekim, poroznim površinama. Drugim riječima, tvrdu hranu, u koju je teže prodrijeti, sigurnije je jesti ako odsiječete pljesnivi dio. Na primjer, ako primijetite buđ na kruhu, bacite ga, baš kao i meke sireve kao što su brie i feta ili mekše voće poput jagoda. Ali neće škoditi ako odrežete pljesnivi dio krumpira, suhomesnatih proizvoda poput salame ili kobasice, ili tvrdih sireva poput parmezana ili trapista, kaže Spiker.
Dijeljenje četkice za zube
Većina nas nikada ne bi koristila četkicu za zube od nepoznate osobe, iz barem dva dobra razloga. Prvo, zato što nemamo pojma kakvu bolest ili klice ta osoba ima, a drugo zato što je to odvratno. Međutim, mnogi misle i da nema ništa loše u tome da pozajmite četkicu za zube vašeg partnera, jer se ionako ljubimo, zar ne? Pa, to nije istina.
– Vaša usna šupljina nije sterilno mjesto i puna je bakterija koje su za svakog različite. “Zato peremo zube i koristimo zubni konac za uklanjanje živih bakterija”, kaže stomatolog dr. Matthew Messina.
Prehlada, gripa, pa čak i herpes se lako mogu prenijeti na nekoga putem četkice za zube, posebno ako imate gingivitis ili krvarenje desni. Korištenje četkice za zube vašeg partnera znači da prenosite njihove klice u usta, što može poremetiti osjetljivu ravnotežu bakterija u vašoj usnoj šupljini.
“Naravno, ako ste dovoljno dugo živjeli s nekim, velika je šansa da vaša porodica već dijeli neke uobičajene bakterije, ali ipak je najbolje igrati na sigurno”, upozorava dr. Messina savjetuje da, ako se nađete na putu bez četkice za zube, jednostavno ispirite običnu vodu ili vodicu za ispiranje usta u ustima. – Osim toga, osim ako niste na safariju, četkice za zube su zaista svuda dostupne i nema apsolutno nikakvog razloga da ih dijelite – zaključuje.
Ljubljenje psa
Vlasnici pasa nisu nimalo sramežljivi kada je riječ o obasipanju svojih četveronožnih ljubimaca ljubavlju. Stoga ne čudi da je u nedavnom istraživanju čak 61 posto vlasnika pasa priznalo da ljubi svoje pse u njušku, a da ne govorimo u usta. I to unatoč mogućnosti prenošenja zoonoza, zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, pa čak i prijenosa bakterije Pasteurella, koja se nalazi u ustima pasa i mačaka i jedna je od najopasnijih jer može rezultirati upalom kože i infekcijom zglobova, a ljudi se njome zaraze kada ih pas liže. Međutim, psi mogu prenijeti i salmonelu, koja uzrokuje grčeve u trbuhu i visoku tjelesnu temperaturu, kao i E. Coli, koja uzrokuje dijareju i infekcije krvi.
“Ako ste mladi, stari, trudni ili imunokompromitovani, ako imate akne ili psorijazu ili otvorenu ranu koja se lako može inficirati, bolje je izbjegavati da vam životinja liže lice”, savjetuje veterinar Scott Weese, šef kontrole infekcija na Veterinarskom koledžu u Ontariju.
– Čak i zdrave odrasle osobe treba da budu oprezne kada ljube životinje. Imajte na umu da sve što psi poližu i što vi dotaknete može završiti u vama, ističe Weese. Dodaje da je za mnoge ljude ljubljenje kućnog ljubimca način povezivanja s njima i zato su često spremni da preuzmu rizik od infekcije.
Voda za piće iz flaše koja nije (dobro) oprana
Sasvim je moguće da negdje u torbi za teretanu ili automobilu imate flašu vode koju ponekad površno isperete, ali nikada temeljito ne ribate. Pa, to je samo voda, misliš? Pogrešno, u toj boci ima još mnogo toga što definitivno ne želite uzeti u sebe.
– Unutrašnjost vaše boce je poput prljavog akvarijuma. Prekrivena je biofilmovima, nakupinama živih mikroorganizama iz bakterijske flore u vašoj usnoj šupljini – objašnjava Peter C. Iwen, profesor na Odsjeku za patologiju, mikrobiologiju i imunologiju na Univerzitetu Nebraska.
– Naravno, vaše vlastite bakterije vam možda neće štetiti, ali strane mogu. Možda ste koristili prljave utege u teretani ili rukom obrisali znoj sa usana, a zatim popili vodu: najvjerovatnije bakterije mogu da se “ušunjaju” u bocu i ionako se razmnožavaju. Boca koja je nekoliko sati bila u toplom automobilu služi kao petrijeva zdjelica za bakterije koje se tamo entuzijastično razmnožavaju. Brojni su i hranjivi sastojci za klice koje su sa vašom pljuvačkom ušle u bočicu, a sve se to ne može ukloniti jednostavnim ispiranjem jer boca ima gomilu sitnih pukotina u kojima se skrivaju i razmnožavaju bakterije, pretvarajući se u plijesan koja može uzrokovati proljev, povraćanje ili simptome alergije – upozorava prof. Iwen. Porozne plastične boce su najosjetljivije na bakterije, pa je za vodu najbolje koristiti plastične ili nehrđajuće boce. Ali od čega god da pijete, perite ga svakih nekoliko dana sapunom ili, još bolje, mješavinom octa i vode u omjeru 1:3.
Pranje ruku bez sapuna?
Mnogi od nas su veoma oprezni kada peru ruke u javnom toaletu, ali da li smo toliko oprezni kada to radimo u sopstvenom domu? Ili se pitamo čemu tolika gužva? Klice u kupatilu i toaletu u vašem domu ionako pripadaju vama, zar ne? Delimično ste u pravu, ali ne u potpunosti.
– Naš imuni sistem je “obučen” da prepozna svoje mikrobe i oslobodi se drugih. Ali uzmite u obzir da kada pustite WC šolju, a daska nije pokrivena, nevidljive čestice lete kroz vazduh brzinom većom od 150 centimetara u sekundi. Drugim riječima, nešto od tog “spreja” će vas sigurno dobiti – kaže Shannon Manning, profesorica mikrobiologije i molekularne genetike na Univerzitetu Michigan State.
– Ako pokupite patogen (organizam koji izaziva bolest), ili ako ostane na vašim rukama, a zatim grizete nokte ili pojedete sendvič, unesete taj patogen u sebe. Čak i mikrobi koji su već prisutni u vama mogu uzrokovati probleme ako se vaš imunološki sistem bori protiv nečeg drugog u tom trenutku. Stoga je i u vlastitom domu neophodno jednako temeljno prati ruke sapunom – upozorava prof. Mening je dodao da pranje samo vodom nije dovoljno, ali može biti gore od nepranja ruku, s obzirom da se strane klice lakše “grabe” na mokrim rukama.
Mokrenje pod tušem
Ovo će doći kao olakšanje za sve one koji pišaju pod tušem (iako to možda nikada neće priznati): piškiti pod tušem je zapravo vrlo prirodno.
– Topli mlaz vode iz tuša stimuliše mokraćnu bešiku da se kontrahuje, a iznenadni grč može da izbaci mokraću iz bešike. Srećom, nema razloga za borbu protiv ove neizbježne situacije. U većini slučajeva, urin je sterilan. To su samo elektroliti iz vašeg sopstvenog tela koji će jednostavno teći u odvod – kaže dr Lori Lerner, profesor urologije na Bostonskom koledžu medicine.
Uriniranje u bazenu
Ovo već zvuči mnogo gore, zar ne? Pomisao na tuđi urin u vodi u kojoj plivate je zaista odvratna, ali ne toliko strašna kao što zvuči.
– Urin u bazenu je jako, jako razrijeđen količinom hlora koji se nalazi upravo iz tog razloga. Ljudska tijela su propusna i, iako tehnički svaka tjelesna tekućina može sadržavati bakterije, da je rizik od urina u bazenu čak i najmanje značajan, svakodnevno biste čitali o hiljadama i hiljadama infekcija, tvrdi prof. Lerner. Dodaje da je jezerska voda puna ribljeg otpada i raznih bakterija mnogo gora od hemijski tretirane bazenske vode, ali ljudi uvijek misle da je ono što je prirodno sigurnije. Ali nisu u pravu.
Stiskanje bubuljica
Da li ste ovisni o cijeđenju bubuljica? Svi to ponekad radimo i jednostavno ne možemo si pomoći kada u ogledalu vidimo onu iritantnu crvenu bubuljicu koja je uvijek tu kada nam je najmanje potrebna (a nikad nam nije potrebna). Ali prije nego što vaše lice počne izgledati kao eksplodirano minsko polje, dermatolog Dustin Portela želi da zapamtite da je iskočila bubuljica zapravo otvorena rana u koju se bakterije mogu ušuljati i uzrokovati vrlo zaraznu infekciju kože, poput impetiga, ili gljivičnu infekciju, poput kandide.
“Vidjela sam previše iskočilih bubuljica koje su se pretvorile u inficirane kratere koje je trebalo liječiti antibioticima i hirurškom drenažom”, upozorava dr. Portela, napominjući da to, srećom, nije tako čest slučaj. Ako ipak želite da istisnete bubuljicu, savjetuje da to učinite kao pravi profesionalac, ili kao kirurg prije zahvata: temeljito ribajte ruke i nadlaktice antimikrobnim sapunom dva do pet minuta. Ali imajte na umu da čak i u ovom slučaju može doći do infekcije.
– Zato je najbolje nabaviti hirurške rukavice i staviti ih prije cijeđenja, a odmah nakon stavljanja flastera od bubuljica na kožu, koji će ubrzati zacjeljivanje rane i spriječiti vas da se još malo zadubite u nju. Jer što više kopate po tome, veća je vjerovatnoća da ćete ostaviti ožiljak“, podsjeća dr Portela.
Jutarnji.hr
