Ove studije, kao i novo razumijevanje zanemarenih područja mozga, otkrivaju kako strahovi povezani s PTSP-om ili fobijama djeluju i kako se mogu liječiti.
U predstojećim kliničkim ispitivanjima, profesorica Merel Kindt sa Sveučilišta u Amsterdamu, Nizozemska, planira izložiti volontere paucima i tarantulama kako bi im pobudila sjećanje na strah. Nakon toga, volonteri će dobiti odobreni lijek kako bi pokušali odagnati svoje strahove od pauka. Vjeruje da se njena strategija ‘prisjeti se i izbriši’ može upotrijebiti za liječenje svih vrsta fobija, ali i kliničkih stanja koja mijenjaju život, poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
U okviru projekta projekt ErasingFear, laboratorij za emocionalno pamćenje uskoro će započeti klinička ispitivanja s nizozemskim ratnim veteranima i medicinskim osobljem traumatiziranim iskustvima tokom pandemije bolesti COVID-19.
Prof. Kindt klinička je psihologinja koja je svoje istraživanje o modificiranju straha započela još 2008. godine, inspirirana ranijim radom na laboratorijskim životinjama. To ju je istraživanje uvjerilo da je moguće potaknuti sjećanja na strah i destabilizirati ih upotrebom određenih lijekova.
Ta se strategija razlikuje od kognitivne bihevioralne terapije u kojoj se ljudi koji se boje pauka, primjerice, izlažu aluziji straha i kroz izravno iskustvo uče da njihov strah nije realističan. No, stopa recidiva relativno je visoka, kaže prof. Kindt.
– Tokom i nakon izlaganja strahu, ljudi formiraju novo sjećanje, inhibirajuće sjećanje koje se suprotstavlja izvornom sjećanju na strah, ali sjećanje na strah ostaje netaknuto – objasnila je.
– Čini se da je moguće ciljati na samo sjećanje na strah kako bi se oslabio korijen anksioznog poremećaja slabljenjem ili ujednačenim brisanjem sjećanja na strah – kaže prof.Kindt.
– Tempiranje je ključno, a lijek dajemo samo jedanput – kaže prof.Kindt.
Izvor: 24sata.hr
(S.H.P)
