Blagojević u svojoj prijavi tvrdi da su članovi VSTS-a svjesno prekoračili granice svojih zakonskih nadležnosti, jer su Pravilnikom propisali prava i obaveze pravnih subjekata, iako to može biti učinjeno isključivo zakonom.
“Ukoliko VSTS odbaci prijavu to će značiti da će i ubuduće moći kada budu donosili druge pravilnike kršiti zakon i ne odgovarati za kršenje zakona”, rekao je Blagojević za “Nezavisne” ističući da se isključivo zakonom može propisati rad sudija, pa samim tim i kada je u pitanju finansijsko izvještavanje, te da su članovi VSTS-a s nepažnjom vršili svoju dužnost i s namjerom u tom svojstvu očigledno kršili zakon.
Tegeltija juče nije želio komentarisati Blagojevićevu prijavu, a u VSTS-u su nam rekli da je Kancelarija disciplinskog tužioca zaprimila pritužbu i da će ona biti riješena u roku koji je propisan Zakonom o VSTS BiH.
“Kada je riječ o Pravilniku o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca VSTS će postupti u skladu sa zaključcima s kojima je javnost upoznata putem saopštenja za javnost i objavom zaključaka na veb-stranici. Odlaganje primjene Pravilnika podrazumijeva i odlaganje objave finansijskih izvještaja sudija i tužilaca”, rekli su nam juče u VSTS odgovarajući na pitanje kakva je sudbina pravilnika.
Sam Blagojević navodi da je za to da se što prije donese poseban zakon ili da se dopuni Zakon o VSTS-u, kojim će biti propisana obaveza svih domaćih sudija i tužilaca da podnose finansijske izvještaje o svoj njihovoj imovini, što uključuje i imovinu njihovih supružnika i ostalih članova njihove porodice.
“Za to sam i da se zakonom propiše i pravo javnosti da ima uvid u imovinski karton svakog sudije i tužioca”, napisao je Blagojević.
Podsjećanja radi, priča o objavljivanju imovinskih kartona sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini traje već godinama, međutim do danas ti kartoni nisu dostupni javnosti. VSTS to pitanje pokušao je da riješi donoseći Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca, ali su se sudije preko svojih udruženja žalile Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je na određeni način zabranila primjenu tog pravilnika, tražeći da se on stavi van snage. Neke od spornih odredaba pravilnika su, recimo, da je njime propisan vanredni način provjere finansijskog izvještaja i to na način da se ostvari uvid u bankovne evidencije.
“Ova odredba, sama po sebi, bez zakonskog uporišta, za VSTS predstavlja osnov po kojem bi postupali kao istražni organ, što je neprihvatljivo”, napisano je u rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Sporno je i to što Zakon o VSTS-u fokus stavlja na funkcije sudija i tužilaca koje bi mogle dovesti u sukob interesa, kao i finansijske izvještaje u vezi s aktivnostima izvan dužnosti sudije i tužioca, uključujući i iznose koje su naplatili, a suprotno tom zakonu ovaj pravilnik fokus stavlja na imovinu sudija i tužilaca, vršenje provjera svih finansijskih priliva i odliva, štednje, poklona, kredita, pozajmica, nekretnina, vozila, troškova života, zaposlenja srodnika…
(Nezavisne)
