Geolozi procenjuju da je širina asteroida bila jedan kilometar, baš kao i današnji Nordlingen, a težio je oko tri milijarde tona. Udarac je povećao temperaturu i pritisak dovoljno da nastane mešavina stakla, kristala i dijamanata, odnosno suevit. Procenjuje se da je oko 72.000 tona dijamanata na području Nordlingena.
Kada su milionima godina kasnije stigli prvi stanovnici, nisu ni znali da grade kuće na dragocenom tlu. Godinama su verovali da je poreklo kratera vulkansko, sve dok šezdesetih godina prošlog veka nije potvrđeno da se radi o asteroidu. Suevit su koristili kao građevinski materijal, ne sluteći da se sastoji od sićušnih dijamanata.
Današnji stanovnici Nordlingena znaju da žive na tonama dijamanata, ali ne nameravaju da razruše grad da bi se obogatili. Za sitno kamenje ne bi mogli da dobiju dobru cenu, čak ni na veliku količinu, jer su manji od 0,2 milimetra.
Nemački grad profitira na drugi način – turisti dolaze iz celog svijeta kako bi razgledali svetlucavu arhitekturu i posetili muzej Ries Crater, u kojem se nalaze “domaći” uzorci kratera, kao i oni iz drugih delova sveta.
Izvor: B92
