Da pojasnimo, u Odluci o raspoređivanju prihoda ostvarenih po osnovu pružanja usluga u vazdušnoj plovidbi u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, a koja bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH, u suštini navedeno je da BiH u ovoj godini ukupno po osnovu “en-route” troškova pripada 85,3 miliona KM te da će od tog iznosa u BiH ostati 57 972 672 KM.
U odluci se navodi da će Agenciji za kontrolu vazdušnog saobraćaja Srbije i Crne Gore (SMATSA) biti doznačeno 11 764 094 KM, dok će Hrvatska kontrola vazdušne plovidbe (CCL) dobiti 15 609 287 KM.
Inače, sredstva koja zemlje dobijaju po osnovu naknada za prelet preko njihove teritorije u suštini ne idu u budžet, osim preko doprinosa na plate i poreze, a visina tih sredstava određuje se po osnovu troškova koji se moraju opravdati. Taj novac u zemljama koriste agencije nadležne za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi, a u slučaju BiH to je Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), kojoj će pripasti 55,5 miliona, a Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) trebalo bi da dobije 2,3 miliona KM.
– Eventualni višak prihoda ostvaren u odnosu na ranije prihvaćene iznose i planove rashoda, putem mehanizma prilagođavanja, vraća se korisnicima usluga, odnosno u slučaju manjka prihoda, naplaćuje se od korisnika – navodi se u obrazloženju nacrta odluke koja bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH.
Podsjećanja radi, Srbija i Crna Gora, u kojima djeluje jedna agencija, i Hrvatska decenijama su “uzimale” novac koji pripada Bosni i Hercegovini i to iz razloga što BiH nije bila sposobna za taj posao. Tek krajem 2014. godine, sa godinama zakašnjenja, BiH je preuzela kontrolu nad svojim nebom, ali do 10 000 metara, dok iznad tih visina vazdušni prostor iznad BiH kontrolišu zemlje u okruženju.
Plan je da BiH, tačnije BHANSA, 6. decembra ove godine preuzme kontrolu neba i iznad 10 000 metara, međutim veliko je pitanje da li će doći do toga s obzirom na to da još uvijek nije završen sav administrativni posao.
U BHANSA juče nisu odgovorili na pitanja u čemu je problem i da li će i kada BiH preuzeti potpunu kontrolu nad svojim vazdušnim prostorom, ali nezvanično se saznaje da je na potezu Predsjedništvo BiH.
– U interesu svih u BiH je da mi prije kraja iduće godine preuzmemo punu odgovornost za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi iznad svog teritorija i ne vidim ni jedan razlog zašto bi bilo ko blokirao ili usporavao ovaj proces. Nadamo se da će Predsjedništvo BiH vrlo brzo odobriti nacrt za pregovore, što je formalni, ali neizbježni preduslov za sve naredne aktivnosti – rekli su nedavno u BHANSA, nakon čega je održana samo jedna sjednica Predsjedništva BiH, ali na kojoj nije donesena odluka potrebna da se ovaj proces otkoči.
Brojevi ne lažu
11 764 094 KM Agenciji za kontrolu vazdušnog saobraćaja Srbije i Crne Gore (SMATSA)
15 609 287 KM Hrvatskoj kontroli vazdušne plovidbe (CCL)
Nezavisne
