Studije su pokazale da je čak i samo gledanje u vrt odlično za vaše zdravlje
Nekoliko studija ukazuje na prednosti jednostavnog boravka u tlu koje vrvi bakterijama koje ne uzrokuju bolesti: Mycobacterium vaccae.
Za mnoge ljude, posjeta ljekaru često završava receptom za lijekove. Ali šta ako vam je ljekar propisao šetnju parkom ili vrtlarstvo umjesto konvencionalne medicine? Koristi boravka u prirodi za mentalno zdravlje odavno su poznate, ali naučnici kažu da zdravstvena vrijednost boravka u prirodi ide dalje od psihološke. Na primjer, istraživanja sugeriraju da kontakt s mikrobima u okolini, posebno tokom vrtlarstva, može “trenirati” naš imunološki sistem i ojačati mikrobne zajednice na našoj koži, disajnim putevima i crijevima. Zato se posljednjih godina u nekim zemljama koriste “zeleni recepti” za prevenciju, ali i liječenje fizičkih stanja poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa i bolesti pluća.
Kada su se počeli uvoditi “zeleni recepti”?
Prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), ljekari na Novom Zelandu bili su među prvima koji su izdavali “zelene recepte” još krajem 1990-ih. Od tada je to postao standardni dio vladine “zdravstvene ponude”: stanovnici se čak mogu sami registrovati kako bi primali niz besplatnih zdravstvenih pogodnosti.
Norveška je 2015. godine postala jedna od prvih zemalja koja je imala nacionalni plan njege za demenciju koji uključuje dnevnu uslugu pod nazivom “Inn på tunet” – što se prevodi kao “u dvorištu”. Riječ je o dnevnoj usluzi njege koja uključuje osobe s demencijom ili mentalnim i fizičkim invaliditetom u vrtlarenje na farmama. Takve farme sada postoje i u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Kako istraživači prepoznaju ogromne kognitivne koristi rada na zemlji, sve više zajednica integrira vrtlarstvo u zdravstvenu zaštitu putem društveno propisanih aktivnosti na otvorenom ili zelenih recepata. “Zeleni recepti mogu povećati fizičku aktivnost i društvenu povezanost, a istovremeno smanjiti stres, što ima višestruke pozitivne učinke na krvni pritisak, kontrolu šećera u krvi i zdravu težinu, smanjujući rizik od bolesti koje mogu dovesti do demencije”, rekla je Melissa Lem sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Vancouveru za BBC Future. “Svi znamo da više fizičke aktivnosti poboljšava mentalno i fizičko zdravlje, ali vrtlarstvo pojačava te koristi”, dodala je Melissa Lem.
Šta istraživanje pokazuje?
Tokom proteklih 20 godina, desetine studija su pokazale da vrtlarstvo, šetnja vrtom ili čak samo posmatranje iz daljine imaju opipljive i mjerljive koristi. “Propisivanje prirode” može pomoći u smanjenju anksioznosti i poboljšanju mentalnog zdravlja, otkrila je studija koju su prošle godine sproveli istraživači sa Univerziteta u Exeteru. U studiji je učestvovalo 8.339 osoba sa problemima mentalnog zdravlja koje su se bavile aktivnostima u prirodi, kao što su očuvanje prirode i vrtlarstvo. Također je dokazano da vrtlarstvo poboljšava pažnju, smanjuje stres i smanjuje ovisnost o drogama. Mnogi ljudi također izvještavaju da osjećaju smisao i svrhu kada se bave vrtlarstvom, što je važan doprinos dobrobiti. “Radeći s biljkama, ljudi nekako vide gdje se uklapaju u svijet”, rekla je za New York Times Emilee Weaver , direktorica programa terapijske hortikulture u Botaničkom vrtu Sjeverne Karoline. Naučnici sa Univerziteta u Edinburghu istraživali su da li bi mogla postojati veza između vrtlarstvo i promjena u inteligenciji tokom života. Studija je uporedila rezultate testova inteligencije učesnika starosti 11 i 79 godina. Rezultati su pokazali da su oni koji su provodili vrijeme baveći se vrtlarstvom pokazali veća poboljšanja kognitivnih sposobnosti tokom života u odnosu na one koji to nikada ili rijetko nisu činili. “Uključivanje u vrtlarske projekte, učenje o biljkama i općenito održavanje vrta uključuje složene kognitivne procese poput pamćenja i izvršnih funkcija”, rekla je voditeljica studije Janie Corley u saopštenju za javnost.
Kako vrtlarstvo pomaže u borbi protiv demencije?
Vrtlarstvo je povezano s dugovječnošću, prema studiji iz 2018. godine objavljenoj u časopisu Clinical Medicine. Vrtlarstvo ne samo da osigurava stalnu opskrbu svježim povrćem, već može i smanjiti stres i povećati izloženost suncu, što je još jedan ključ dugovječnosti. Također nudi osjećaj postignuća i svrhe, kao i društvenu interakciju, što je još jedan važan ključ dugovječnosti. Studija iz 2006. godine sa Univerziteta Novi Južni Wales, koja je pratila australijske muškarce i žene u šezdesetim godinama, otkrila je da oni koji su svakodnevno vrtlari imali 36 posto manji rizik od razvoja demencije od onih koji to nisu činili. Istraživanja pokazuju da za ljude koji već imaju demenciju, vrtlarstvo pomaže u poboljšanju raspoloženja, komunikacije i funkcioniranja više od drugih aktivnosti.
Koliko su korisni mikroorganizmi u tlu?
Kako izvještava Los Angeles Times, nekoliko studija ukazuje na prednosti samog boravka na tlu ispunjenom bakterijom koja ne uzrokuje bolesti: Mycobacterium vaccae. Ova vrsta benignih bakterija živi u tlu širom svijeta, a otkrio ju je imunolog John Stanford 1970-ih na obalama jezera Kyoga u Ugandi. Istraživači su ranije primijetili da su pacijenti s leprom koji su živjeli oko jezera bolje reagirali na liječenje od onih koji su primili isti tretman u drugim područjima. Christopher Lowry , profesor na Univerzitetu Colorado Boulder, objavio je studiju iz 2007. u časopisu Neuroscience koja pokazuje da su miševi izloženi M. vaccae imali povećan nivo serotonina u mozgu, što je izazvalo naslove poput: “Je li prljavština novi antidepresiv?” U studiji iz 2016. objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, Lowry i njegov tim otkrili su da miševi kojima je ubrizgan M. vaccae pokazuju manje anksioznosti, čak i kada su smješteni s agresivnim miševima nasilnicima.
Nakon Lowryjevog istraživanja, istraživači u Finskoj su u igralište vrtića gdje su djeca sadila biljke kao dio svoje igre unijeli šumsko tlo. Studija objavljena 2020. godine u časopisu Science Advances otkrila je da su nakon 28 dana ova djeca imala jaču aktivnost imunološkog sistema od svojih vršnjaka koji su se igrali na tradicionalnim asfaltnim i šljunčanim igralištima.
Šta je uzrokovala evolucija?
Samo gledanje u vrtove može ubrzati zacjeljivanje, pokazala je serija studija koje je 1980-ih i 1990-ih vodio Roger Ulrich , profesor na Univerzitetu Chalmers u Švedskoj i jedan od pionira ekološke psihologije. Ulrich, tada profesor na Univerzitetu Texas A&M, vodio je klinički istraživački projekat koji je pratio pacijente koji su se podvrgli operaciji žučne kese u Pennsylvaniji. Studija je otkrila da samo postojanje sobe s pogledom na prirodu poboljšava postoperativni oporavak pacijenta. Pacijenti u sobama s pogledom na vrt imali su kraći boravak u bolnici i uzimali su manje lijekova protiv bolova od pacijenata čije su sobe imale pogled na zid od cigle.
Ulrich vjeruje da su ove reakcije vođene evolucijom. Naime, sposobnost oporavka od stresne situacije bila je važna za opstanak naših predaka. Budući da je sklonost oporavku od stresa u prirodnim okruženjima bila genetski povoljna, prenosila se s generacije na generaciju. To bi moglo objasniti zašto čak i kratki boravci u vrtu ili prirodi općenito mogu poboljšati dobrobit modernih ljudi.
