Stres kod kuće, na poslu, nepredviđeni događaji, pritisak zbog obaveza, loše zdravlje, iznenađenja, porodični život, tajne koje ne smijemo nikome reći, nemir zbog finansijske nestabilnosti, tuga, sreća, avanture – bezbroj je osjećaja koje je nemoguće eliminisati ili im čak otkriti uzrok. Dobra vijest je da emocije i reakcije na njihove posljedice možete kvalitetnije doživjeti i analizirati jednom jednostavnom tehnikom “journalinga”, odnosno pisanjem dnevnika.
Istraživanja i tvrdnje mnogih psihoterapeuta ukazuju na to da vođenje dnevnika koje uključuje misli i osjećanja povodom onoga što nam se u životu dešava pomaže da se izborimo sa svakodnevnim problemima. Takođe nam pomaže da ispunimo svoje ciljeve u budućnosti i sagledamo svoj napredak ka ispunjavanju istih.
Dnevnik kao terapeutsko sredstvo
Pisanje dnevnika nije rezervisano samo za tinejdžere, već je preporučljivo i za odrasle. Mnogi psiholozi i psihoterapeuti preporučuju svojim klijentima vođenje dnevnika upravo zbog njegove višestruke koristi za psihu. Na taj način povećava se introspektivna sposobnost osobe, stiče se jasniji uvid u misaoni tok i emocionalno stanje, uzroke stresa i načine na koji se s njim osoba suočava. Tako se može pratiti šta je ono što nas u životu uveseljava, koji su nam izvori zadovoljstva i radosti, a šta nas rastužuje, uznemirava i kada se s tim situacijama nosimo manje ili više uspješno.
Kada na papir stavite ono što vas u glavi mori, isti sadržaj dobija drugačiji značaj, često se stekne uvid da to nije tako strašno i nerješivo, jer sagledate stvari sa distance, na mnogo realističniji način. Takođe, uz pomoć dnevnika možemo da pratimo sopstvene promjene i napredak, da vidimo kako nam je bilo ranije, a kako nam je sada, koliko smo se promijenili i kakve efekte to ima na naš svakodnevni život. Možemo pratiti ne samo koliko se mijenjamo, već i na koji način smo sami doprinijeli da se stvari u našem životu mijenjaju.
Načinu vođenja dnevnika možete pristupiti potpuno individualno, u odnosu na domete lične kreativnosti. To može biti prepričavanje dnevnih iskustava, ali može biti i sasvim izmišljena priča u kojoj projektujemo trenutna osjećanja i (ne)ostvarene želje. To može biti crtež, strip, pjesma, bilo šta što asocira na trenutno stanje uma i duše. Neki psihoterapijski pravci nalažu dnevnik kao sastavni dio terapijskog procesa i nude njegovu striktno definisanu formu. To ne treba shvatiti kao ograničenje, već kao pokazatelj toga da je vođenje dnevnika prepoznato i od naučno podržanih pravaca u psihoterapiji kao alat koji potpomaže procesu iscjeljenja.
Vođenjem dnevnika saznajemo koji su to događaji povodom kojih se uznemiravamo, šta nas je u svemu tome tačno uzbudilo, koje su to misli i zaključci koji nas održavaju u nepovoljnim emocionalnim stanjima i, konačno, šta se dešava kada nešto u tom mehanizmu promijenimo.
Možete izraziti svoje negativne emocije
Postoji nešto oslobađajuće u izražavanju svojih najdubljih emocija, bolnih iskustava ili negativnih misli na papiru.
Kao što se osjećate bolje kada podijelite svoj problem s nekim, isto tako izražavanje negativnih emocija i stvari koje vas tište na papir, pomoći će vam da ih lakše “otpustite” i osjetite olakšanje.
Dnevnik možete voditi:
*Online kroz blog – Preporuka je da pripazite šta od svojih privatnih informacija stavljate na internet, blog može biti javan ili privatan.
*Na papiru (obična sveska može poslužiti, do toga da možete kupiti namjenski dnevnik za pisanje u specijalizovanim knjižarama) – najstaromodniji, ali većini i najdraži način vođenja ličnih zapisa.
*Na privatnom računaru, tabletu ili mobilnom telefonu – dnevnik je izrazito privatna stvar, zato kada pišete tekst u vaš dnevnik, pišite o onom o čemu vi želite, ne ono što bi drugi htjeli pročitati. Smatrajte svoj dnevnik prijateljem i sigurnim mjestom.
Zapisivanje je bitno jer je:
*Važan podsjetnik na prošle događaje.
*Izvrstan način da ostavite pisani trag svega.
*Izduvni ventil za emocije.
*Koristan alat za organizovanje.
*Zamjena za slušaoca kojem možete reći sve.
*Način za kreativno izražavanje kako biste došli do novih ideja.
*Pisanjem dnevnika možete jednostavno redukovati stres ili anksioznost. Možete početi malim koracima, ako vam se vođenje dnevnika čini zahtjevnim zadatkom. Na primjer, počnite s dvije rečenice u jednom danu, to stvarno ne bi trebalo biti teško, a pomoći će vam pri sticanju navika na redovno vođenje dnevnika.
BRAIN DUMP:
Brain dump je tehnika čišćenja i organizovanja uma. Sve što trebate je obična sveska i olovka. Zapišite sve stvari koje imate da obavite kao primjer vašeg prvog brain dumpa.
Brain dump je s jedne strane gledanje vašeg ličnog spiska bilo čega što mislite da ima smisla popisati – služi kako biste se organizovali i fokusirali što bolje. Ovaj spisak možete praktikovati na dnevnoj bazi jer je prilično jednostavan tip dnevnika, većina ljudi ga radi u natuknicama. Veoma je korisno raditi ovu tehniku kada se osjećate zaglavljeno ili imate neki problem zbog kojeg ne možete spavati – pokušajte svaku veče prije spavanja i uvidjećete koliko vas zapravo može opustiti.
Šta sve možete zapisivati u svoje Brain dump bilješke?
Dnevne zadatke (sve obaveze koje bi trebalo da izvršite u nadolazećem danu, dogovore, pozive).
Sedmične zadatke (sve obaveze koje bi trebalo da izvršite u sedmici).
Mjesečne zadatke (svi zadaci i obeveze koje biste voljeli obaviti u predstojećem mjesecu, ako su zadaci veliki – podijelite ih kako biste se lakše organizovali u konačnici).
Buduće ciljeve (Uvijek ste htjeli naučiti kiparstvo? Žalosni ste što ste prestali odlaziti na kurs plesa? Ovim načinom uveliko svoj um možete podsvjesno natjerati da se vratite u akciju).