Ovo predviđaju izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Incko - BIGportal.ba
Republika Srpska / BiH Vijesti

Ovo predviđaju izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Incko

Valentin Incko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine

Tekst izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo Incko sada glase:

U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se nove stavke od (2) do (6), koje glase:

“(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

PROČITAJTE JOŠ
NA SNAGU STUPA ODMAH Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u BiH
(4) Ko kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka obavi tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuiše letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

(5) Ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registruje naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Stavka (2), koji postaje stavka (7), mijenja se i glasi: “(7) Počinilac kaznenog djela iz stavke (1) do (4) ovog članka koji je funkcioner ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Obrazloženje odluke
– Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja spomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir članak II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u pronalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u svezi sa civilnom provedbom – kaže Inzko.

Pozivajući se na stavku XI.2 Zaključaka Savjeta za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Savjet za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,” u svezi s određenim pitanjima, uključujući (u skladu s tačkom (c) ove stavke) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Podsjećajući takođe da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija u više navrata potvrdilo svojim rezolucijama donesenim na temelju poglavlja VII Povelje Ujedinjenih nacija da uloga Visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji glede provedbe Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje “ovlaštenje za donošenje obvezujućih odluka kada ocijeni da je to neophodno o pitanjima koja je Savjet za provedbu mira razmatralo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine”;

Imajući u vidu izjavu Upravnog odbora Savjeta za provedbu mira donesenu u jun 2015. godine, u kojoj je ovaj odbor potvrdio da se genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti ili poricati;

Napominjući da se u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, koja čini sastavni dio Opšteg okvirnog sporazuma za mir, izražava odlučnost “da se osigura puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava;“

Prisjećajući se da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nnacija u Rezoluciji 808 (1993), kojom je uspostavljen Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, iskazalo svoju uvjerenost da je potrebno uspostaviti poseban sud za procesuiranje osoba koje su počinile masovna ubistvai “etničko čišćenje” te da će takva procesuiranja doprinijeti obnovi i održavanju mira;

Pozivajući se na pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, pravomoćne presude Odjela za ratne zločine.

Danas objavljeno

Zemljotres u Baniji; epicentar kod Petrinje

M.

Srbi su u Sarajevu najmanje od 14. vijeka, različitosti treba da spajaju

M.

Zahtjev za hitno povlačenje konzula Admira Atovića

M.

Ostavite komentar