Čest su sastojak aromatičnih zimskih kompota i zanimljiv dodatak žitaricama.
Praktična su grickalica i odlično se slažu s kuhanim i pečenim jelima, ali možda još važnije, ovo sezonsko voće je odličan izbor kada je u pitanju zdravlje, a evo i zašto.
Snaga u kori
Jedna od zanimljivijih karakteristika šljiva krije se u njihovoj tamnoljubičastoj kori. Sadrže antocijanine, biljne spojeve iz grupe polifenola koji imaju antioksidativna svojstva. Poznato je da ovi spojevi igraju važnu ulogu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, jednog od procesa uključenih u razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Šljive su također dobar izvor kalija. Jedna šljiva sadrži približno 150 miligrama kalija, minerala koji igra važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska jer pomaže uravnotežiti natrij i opustiti stijenke krvnih sudova. Ne treba zanemariti ni vlakna. Jedna šljiva sadrži oko gram vlakana, što samo po sebi nije velika količina, ali redovna konzumacija voća bogatog vlaknima može biti dio prehrane koja je korisna za zdravlje srca. Rastvorljiva vlakna, objašnjava kardiolog dr. Francesco Lo Monaco, mogu smanjiti apsorpciju holesterola i pomoći u njegovom izlučivanju iz tijela.
Pomažu probavi.
Šljive su provjereni recept za stimulaciju probave i mogu biti posebno korisne za ljude koji su skloni povremenom zatvoru.
„Sadrže kombinaciju rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana koja hrane crijevni mikrobiom i pomažu u normalnoj funkciji crijeva“, kaže Farzanah Nasser, nutricionistica specijalizirana za zdravlje crijeva.
Osim toga, sadrže sorbitol, prirodni šećerni alkohol koji privlači vodu u crijeva i može omekšati stolicu i olakšati pražnjenje crijeva.
Oni štite kosti
Istraživanja su pokazala da konzumiranje oko 50 grama suhih šljiva dnevno, ili oko četiri do šest suhih šljiva, može pomoći ženama u postmenopauzi da održe gustoću kostiju. Suhe šljive nude kombinaciju različitih hranjivih tvari i biljnih spojeva. Sadrže vitamin K, koji je uključen u održavanje kostiju, bor, koji je važan za metabolizam minerala poput kalcija i vitamina D, kao i kalija i magnezija. Polifenoli mogu pomoći u smanjenju upale, dok vlakna hrane crijevni mikrobiom.
Čini se da polifenoli šljive također imaju koristi od zdravlja mozga. Istraživanja su pokazala da su klorogenske i neoklorogenske kiseline pronađene u različitim sortama šljiva. Potonja može imati protuupalne učinke u mozgu, dok klorogenska kiselina ima antioksidativna svojstva i može proći krvno-moždanu barijeru, što povećava mogućnost njenih neuroprotektivnih učinaka.
Oni su saveznik u procesu mršavljenja.
Šljive imaju relativno malo kalorija. Imaju oko 46 kalorija na 100 grama, a sadržaj vode i vlakana u ovom voću može doprinijeti osjećaju sitosti. Osim toga, kada su u sezoni, mogu biti još jedna pametna alternativa sveprisutnim slatkišima i grickalicama koje nas mame na policama trgovina.
Svježe ili suhe šljive?
Oba sadrže korisne biljne spojeve, ali su suhe šljive koncentriranije.
Čest su sastojak aromatičnih zimskih kompota i zanimljiv dodatak žitaricama za doručak, jogurtu i ljutim umacima od mesa.
U narodnoj medicini poznati su kao pomoć kod mučnine, loše cirkulacije, ateroskleroze, visokog krvnog pritiska, šećera i holesterola u krvi, astme, gripe, glavobolje, lošeg raspoloženja i problema s jetrom i žuči.
Ali koju god opciju da odaberete ove jesenje sezone, znajte da ste učinili nešto dobro za svoje tijelo. Osim što od njih pravite rakiju i pekmez, odličan su desert, međuobrok i odlična zamjena za grickalice.
