1. Oktobra 2022.

“Ovo je prvi pokušaj čovjeka da pomjeri nebesko tijelo”

Big Portal

Slobodan Bubnjević, fizičar i novinar, autor portala “Nauka kroz priče“, objašnjava cilj i posledice ove misije.

Pre nekoliko dana bili smo svedoci događaja koji liči na holivudske filmove u kojima je zaplet kako Zemlji preti apokalipsa, a NASA pokušava da spase svet.

Udar asteroida je jedna vrlo moguća pojava i dobro znamo iz geološke istorije Zemlje da su je udarali manji, ali i veći asteroidi veličine do 10 kilometara, koji mogu da izazovu potpuno istrebljenje većeg dela živog sveta.

“Deset kilometara i ne zvuči tako strašno, ali tako veliki asteroid može da podigne ogromne količine prašine u atmosferu i da na jako dugi niz godina dovede do, takozvane nuklearne zime, odnosno da globalna temperatura toliko opadne da vegetacija ne može da preživi“, ističe Bubnjević.


Svemirski otpad

https://twitter.com/HUBBLE_space/status/1575546193140191243

Prema podacima iz 2019. godine, oko 170 miliona komada različitog otpada orbitira oko planete Zemlje, dok se oko 29.000 kreće velikom brzinom.

Šezdesetih i sedamdesetih godina, kada su krenule prve veće misije u svemir, nije se mnogo razmišljalo o tome šta će se desiti sa ostacima svih tih letelica.

Bazična ideja koja se danas razmatra je da se nekom vrstom oružja to očisti, ali kao što kaže izreka ‘Put do pakla je popločan dobrim namerama’, tako da bi ta namera mogla bi da se pokaže kao vrlo pogubna po Zemlju, napominje Slobodan Bubnjević.

Gotovo da nema mnogo drugih načina da se ta količina otpada koji se nalazi u orbiti može očistiti. Ono što je praiskonska zaštita je to što je naša planeta okružena gustim slojem atmosfere, tako da praktično sav taj otpad kada uđe u atmosferu, manje-više, sagori ili bude smanjen do razmera koje ne mogu da nanesu veliku štetu.

Letelice koje ljudi šalju u svemir su dimenzija od nekoliko metara, najviše do 10, 20 metara i kada tako mala letilica pogodi asteroid, pretpostavlja se da ne može mnogo da učini.

Kod Dimorfosa i Didimusa, dvojnog sistema asteroida koji kruže jedan oko drugog, Dimorfus je manji i ima prečnik od 160 metara, a okreće se oko Didimusa koji ima dužinu 740 metara.

“Ovde je ideja bila da se gađa manji od ova dva asteroida i da se isproba ta, takozvana kosmička odbrana, jer i taj blagi udar sa Zemlje može da izazove promenu putanje. A pošto je ovo izvedeno desetinama, čak i stotinama godina pre nego što bi ovi asteroidi potencijalno stigli do planete, ta mala promena putanje će dovesti do toga da on kasnije promaši Zemlju”, dodaje gost Jutarnjeg programa.

Pošto je položaj asteroida dobro mapiran, ako se zaista pokaže da ova intervencija koju je izvela Nasa funkcioniše, to znači da bismo u budućnosti mogli da zaštitimo planetu od takve vrste apokaliptične nepogode.

“Ovo je prvi put da su ljudi pomerili neko nebesko telo. Učinili smo ono što je još Arhimed govorio – ‘Dajte mi polugu, pomeriću planetu’. Za razliku od većine stvari koje čovek radi planeti, a to je uglavnom pogubno po nju, ovo je nešto što je na liniji zaštite njenog postojanja. Da li će zaista biti uspešan, prve naznake ćemo znati tek za nekoliko nedelja“, napominje fizičar.

Ovaj sistem asteroida će biti posmatran i narednih godina, a 2024. će biti lansiran poseban svemirski brod koji će otići na lokaciju i ispita šta smo do sada postigli ovim projektilom lansiranim sa Zemlje.

Inače, ovaj projekat je započet još 2015. godine saradnjom tri kosmičke agencije, evropske, japanske i američke Nase. Ovaj sistem asteroida je izabran upravo zato što je pogodan da se utvrdi koliko bi ovakve intervencije zaista bile uspešne.

Ukoliko se pokaže da ovaj astronomski trik ne pomaže, ljudi imaju mogućnost i da pokušaju nekim drugim metodama, od kojih su neki viđeni i u filmovima, zaključuje Slobodan Bubnjević, fizičar i autor portala Nauka kroz priče.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare