Naučnici pretpostavljaju da dok čovjek spava posljednji na spavanje odlazi hipokampus, dio mozga koji je zadužen za pretvaranje kratkoročne u dugoročnu memoriju. S obzirom na to da posljednji zaspi, ovaj dio mozga se posljednji i budi.
Iz tog razloga, kada se budimo san ne uspijeva da pređe iz kratkoročne memoriju u dugoročnu. Međutim, to je moguće promijeniti.
Da bi čovjek zapamtio snove, potrebno je da pred spavanje popije veću količinu vode kako bi se noću češće budio i, samim tim, aktivirao svoj hipokampus. Međutim, ovakav način spavanja sigurno utiče na kvalitet sna.
Lakše je da se sebi postavi zadatak da želite da se sjetite važnog sna. Naučnici smatraju da se ovakvim pristupom snovi bolje pamte.
