Stepenice koje ste ranije lako savladavali odjednom zahtijevaju da zastanete. Noću lakše dišete u polusjedećem položaju, a cipele predveče postaju tijesne. Ovakve promjene mogu se razvijati postepeno, pa se lako pripisuju godinama ili nedostatku kondicije. Ipak, mogu pratiti srčanu slabost i zahtijevaju odlazak ljekaru.
Različita srčana oboljenja izazivaju različite tegobe, a pojedini simptomi mogu imati i druge uzroke. Važno je prepoznati šta je novo, šta se pogoršava i koje tegobe se javljaju zajedno.
Ako se pojave novi bol ili pritisak u grudima uz hladan znoj, nedostatak vazduha, mučninu ili izrazitu slabost, treba odmah pozvati hitnu pomoć. Ne treba čekati da bol postane nepodnošljiv.
Nedostatak vazduha pri naporu ili u ležećem položaju
Zadihanost poslije velikog napora nije isto što i nova teškoća pri hodanju po ravnom, oblačenju ili penjanju uz nekoliko stepenica. Ako aktivnosti koje su ranije bile lake postaju zamorne, posebno uz slabost ili otoke, potreban je pregled.
Važna tegoba je i otežano disanje u ležećem položaju koje se ublažava sjedenjem ili podizanjem gornjeg dijela tijela. Medicinski naziv za to je ortopneja. Kod srčane slabosti ovaj simptom može ukazivati na nakupljanje tečnosti u plućima.
Broj jastuka nije dijagnostički kriterijum. Važna je promjena: osoba koja je ranije spavala ravno sada mora da se podigne kako bi lakše disala. Buđenje noću uz osjećaj gušenja takođe treba prijaviti ljekaru. Naglo i teško otežano disanje zahtijeva hitnu procjenu, sa bolom u grudima ili bez njega.
Pritisak u grudima i bol koji se širi
Kada srčani mišić ne dobija dovoljno krvi i kiseonika, tegoba se može osjetiti kao pritisak, stezanje, težina ili neprijatna punoća u grudima. Ne mora uvijek biti riječ o oštrom ili veoma jakom bolu.
Nelagodnost se može širiti u jednu ili obje ruke, ramena, leđa, vrat, donju vilicu ili gornji dio stomaka. Zato odsustvo bola u lijevoj ruci ne isključuje srčani problem.
Kod infarkta simptomi mogu početi postepeno, biti blaži nego što osoba očekuje ili se povlačiti i vraćati. Mogu ih pratiti nedostatak vazduha, hladno preznojavanje, mučnina i omaglica.
Bol ili nelagodnost u grudima najčešći su simptomi infarkta i kod muškaraca i kod žena. Kod žena se mogu javiti i izražena neuobičajena iscrpljenost, mučnina i nedostatak vazduha. Izostanak jakog bola ne znači da je stanje bezazleno.
Lupanje srca, omaglica i gubitak svijesti
Palpitacije su osjećaj ubrzanog rada, snažnih otkucaja, treperenja ili „preskakanja“ srca. Ne javljaju se isključivo u mirovanju i ne znače automatski da je riječ o opasnoj aritmiji. Mogu ih izazvati stres, nedostatak sna, kofein ili alkohol, ali mogu pratiti i anemiju, pojačan rad štitaste žlijezde i srčana oboljenja.
Pregled je potreban ako se ponavljaju, postaju češće ili duže traju. Lupanje srca praćeno bolom u grudima, nedostatkom vazduha, osjećajem da će osoba izgubiti svijest ili samim gubitkom svijesti zahtijeva hitnu pomoć.
Gubitak svijesti, odnosno sinkopa, ne mora biti srčanog porijekla, ali se ne smije zanemariti. Posebno zabrinjava ako nastane tokom fizičkog napora, u ležećem položaju ili uz palpitacije. Ne treba čekati da se ponovi da bi se zatražila procjena.
Otoci nogu i naglo povećanje tjelesne mase
Oticanje stopala, članaka i potkoljenica može pratiti zadržavanje tečnosti kod srčane slabosti. Mogu se javiti i povećanje obima stomaka i porast tjelesne mase tokom kratkog perioda, naročito uz zadihanost i zamaranje. Ove promjene treba prijaviti ljekaru.
Simptomi sami po sebi nisu dovoljni za dijagnozu. Ljekar na osnovu tegoba i pregleda određuje potrebna ispitivanja, a kod palpitacija jedno od njih može biti EKG.
Kod sumnje na infarkt ili drugog naglog pogoršanja ne čeka se zakazani pregled. U Republici Srpskoj treba pozvati hitnu pomoć na broj 124 i slijediti uputstva dispečera. Osoba sa takvim simptomima ne treba sama da vozi do bolnice.
