NIKO nije otkrio tajnu vječnog života, ali naučnici su dosad otkrili mnoge jasne, naučno potkrijepljene načine koji mogu povećati vaše šanse da doživite srećnu i zdravu starost, piše Business Insider.
Ovo je osam navika koje vam, kako tvrdi nauka, mogu pomoći da živite duže i kvalitetnije.
Krećite se
Redovita vježba pomaže u održavanju zdravlja srca, a ljudi koji redovno trče, hodaju i uopšteno se kreću, imaju niži krvni pritisak, čak i ako takav oblik fizičke aktivnosti počnu praktikovati u srednjim godinama života.
Jedna studija iz 2018. godine provedena u Teksasu koja je obuhvatila 58 muškaraca i žena u dobi između 48 i 58 godina, utvrdila je da su dvije godine redovnog vježbanja pet dana sedmično rezultovale time da su ljudi postali više fit, imali zdravije srce i smanjili rizik od zatajenja srca.
Ostanak u formi može pomoći u poboljšavanju rada mozga. Osim što drži srce u formi, mnoge studije sugerišu da je redovno kretanje sjajan način da očuvamo moždane funkcije i pomognemo spriječiti kognitivne poremećaje.
Podizanje tegova/bučica
.jpg?v1)
Osim što ćete izgraditi mišiće, čini se da bi dizanje tegova moglo uticati i na to koliko ćete živjeti.
Naime, 2015. godine sveobuhvatna analiza 23 naučne studije pokazala je da ljudi koji rade na izgradnji svojih mišića imaju manje šanse da će umrijeti od nekih zdravstvenih problema. U istraživanju su učestvovali mnogi pacijenti, od oboljelih od raka do osoba sa srčanim bolestima. No bez obzira na druge učinke poput toga koliko su imali kilograma i jesu li u formi, koliko alkohola piju, puše li i koliko imaju godina, dobijeni rezultati su vrijedili za sve.
“Nikad nisi prestar da nešto učiniš”, rekao je tada Bryant Johnson, lični trener 86-godišnje sutkinje Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg.
Jedite svježu hranu koja sadrži fitotvari
Tanjir pun šarenog voća i povrća ne izgleda samo lijepo – sve te boje dolaze iz fitohemikalija bogatih hranjivim tvarima koje smanjuju upalne procese u tijelu i spriječavaju brojne bolesti. Povrće i druge namirnice bogate vlaknima, poput cjelovitih žitarica i orašastih plodova, takođe pomažu ljudima da duže ostanu siti.
Osim toga, konzumiranje sirove hrane, voća, povrća i žitarica može rezultovati smanjenim unosom brze i prerađene hrane koja se povezuje s većim rizikom od tumora, pa čak i smrti, ali i manjom konzumacijom životinjskih proteina koji su povezani s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Mediteranska ishrana
Mnoge studije su pokazale da je mediteranska ishrana, koja je tradicionalno bogata ribom, maslinovim uljem, voćem, orašastim plodovima i povrćem, idealna za cjelokupno zdravlje. Ona potiče ljude da jedu puno lisnatog povrća i svježeg voća kao što je bobičasto voće, a studije sugerišu da su upravo neke od tih namirnica najbolji odabir za očuvanje zdravlja mozga.
Jedno istraživanje iz 2015. godine koje je obuhvatilo 900 ljudi, ukazalo je na to da ljudi koji praktikuju mediteransku ishranu mogu drastično smanjiti stopu kognitivnog opadanja. Takođe, u SAD-u je u toku još jedno dugoročno proučavanje uticaja mediteranske ishrane na ljude koje uključuje 600 odraslih osoba starijih od 65 godina, a neki od prvih rezultata očekuju se do 2021. godine.
Uživajte u rješavanju problema
“Iako niko ne zna zašto tačno neki ljudi dožive duboku starost, vjerujemo da je jedan od zajedničkih činjenica to što su svakodnevno angažovani u zahtjevnim mentalnim vježbama”, nedavno je za Guardian objasnila profesorica psihologije Lisa Feldman Barrett.
Drugim riječima, da bi zadržali vitalnost mozga, ljudi ga trebaju svakodnevno “vježbati” i stavljati izazove pred njega.
Uživajte u životu
Britanska studija koja je tokom nekoliko godina pratila više od 9300 ljudi starijih od 50 godina, utvrdila je da ljudi koji se uglavnom slažu s stavovima poput “uživam u stvarima koje radim”, “imam puno energije” i “srećan sam kada se osvrnem na svoj život”, imaju “manju vjerovatnost od preranog umiranja nasuprot ljudima koji su te izjave smatrali neistinitima i koji nisu zadovoljni svojim životima”.
Družite se s ljudima u čijem društvu uživate i neka vam oni budu prioritet
.jpg?v1)
Jedna 80-godišnja studija koja je obuhvatila više od 250 muškaraca, a započela je tokom Velike krize, i to na Harvardu, ukazuje na to da su bliski odnosi važniji za dugotrajnu sreću od bogatstva, inteligencije ili genetike.
“Kvalitetni odnosi ne štite samo naše tijelo već i mozak”, izjavio je voditelj istraživanja Robert Waldinger u razgovoru s TED-om.
Do sličnih rezultata su došla i druga istraživanja koja su proučavala međuljudske odnose i njihov uticaj na zdravlje.
Kvalitetan san
Nedostatak kvalitetnog sna povezan je s većim rizikom od različitih bolesti, prekomjernom tjelesnom težinom, moždanim udarom, pa čak i Alzheimerovom bolešću, piše Business Insider.
