Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko grupacije, kaže kako su prognozu rasta snizili na osnovu slabijeg trenda spoljne potražnje, zastoja u privatnim kapitalnim izdacima, te blagog usporavanja privatne potrošnje.
“Očekujemo da će budžet ostati u suficitu zbog plana privremenog finansiranja za prvo polugodište 2019. godine, ograničene potrošnje, odgođenih javnih kapitalnih izdataka, dok se jaz u tekućem računu nastavlja povećavati usljed pojačane potražnje za uvozom i potrošnjom”, kazao je on.
Dodaje kako je industrija usporila uglavnom u segmentu proizvodnje energije, te sektoru netrajnih i intermedijarnih proizvoda. “Visokofrekventni pokazatelji ukazuju na usporavanje rasta BDP-a na 2% godišnje u prvom kvartalu 2019, kroz dalji pad industrije i pogoršanje uslova vanjske trgovine”, rekao je Stojić.
Prema njegovim riječima, potrošnja domaćinstava je zadržala snažan trend zahvaljujući ubrzanju rasta plata i radnih mjesta, višim inostranim turističkim noćenjima te stalnim doznakama nerezidenata.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, kaže kako će rast od tri odsto tek rijetkima u BiH značiti puno, ali da uglavnom većini neće značiti ništa u smislu rasta životnog standarda.
“Ovim tempom rasta trebaće nam 15 godina da se približimo Hrvatskoj, 30 Sloveniji, a 40 godina prosjeku Evropske unije”, kazao je Đogo.
Podsjećamo, EBRD je nedavno “skresao” prognoze ekonomskog rasta BiH ove godine za pola procenta, prvenstveno zbog odgađanja formiranja nove vlade nakon oktobarskih izbora.
Prema njihovoj prognozi, dalji rizik predstavljaju nestabilnosti kada je riječ o rastu u evrozoni i u vezi s reformskom agendom koja se tiče poslovnog ambijenta i standarda upravljanja, kao i napretka države ka EU. Za ostale zemlje regiona uglavnom su zadržane stope rasta iz ranijeg predviđanja, tako da je najveću negativnu redukciju doživjela upravo BiH.
Ova prognoza EBRD-a nije iznenađenje za one koji prate ekonomska kretanja, jer se već neko vrijeme pojavljuju znaci ekonomskog usporavanja BiH.
Da ekonomija usporava, pokazuju i posljednji podaci, prema kojima je industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca ove godine pala za 5,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Zbog pada izvoza od 0,47 odsto i rasta uvoza od 4,47 odsto u prvom kvartalu 2019. povećan je spoljnotrgovinski deficit na 1,85 milijardi maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
MMF je svoje procjene korigovao još početkom aprila, i to na 3,1 odsto.
U prethodnim prognozama objavljenim u oktobru prošle godine ova međunarodna institucija predviđala je u 2019. godini rast od 3,5%. Za 2020. godinu prognozirali su rast od 3,2%, a za 2024. godinu 3,5%.
Deficit tekućeg računa u ovoj godini, prema MMF-u, iznosiće -6%, nakon prošlogodišnjih -6,3%.
NEZAVISNE NOVINE
