Mladić je u svom obraćanju sudijama petočlanog žalbenog vijeća rekao da je on bio meta NATO-a i da je to i sada, napominjući da je optužnica protiv njega “čedo NATO-a”.
“Živ sam i zdrav i živeću dok ima našeg plemena, a ova optužnica je pala u vodu”, rekao je Mladić tokom desetominutnog izlaganja na kraju rasprave po žalbama.
Na početku obraćanja zamolio je žalbeno vijeće da mu umjesto predviđenih 10 minuta omogući da govori 31 minut, jer, kako je naveo, ima da kaže nešto za svaku godinu od kada je gurnut u rat, ne samo u svoje ime već i u ime ljudi, patriota i sprskog naroda koji je na vjetrometini, ali mu vijeće ovu molbu nije usvojilo.
Na današnjoj raspravi, za razliku od juče, on nije nosio zaštitnu masku, ali je bio izolovan staklom od ostatka sudnice.
Osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, po devet tačaka optužnice, dok je po jednoj tački koja se tiče genocida u šest opština oslobođen od optužbi.
Prethodno su njegovi advokati zatražili od petočlanog žalbenog vijeća da presudu preinači i da Mladića oslobodi od optužbi, jer je pretresno vijeće Haškog tribunala, kojeg je naslijedio Mehanizam, pogrešno zaključilo da je on kriv.
Takođe su tražili da žalbeno vijeće odbije žalbu tužilaštva i potvrdi dio presude kojom je Mladić oslobođen od optužbi za genocid u šest bosanskih opština.
Sa druge štrane, tužilaštvo je zatražilo da se Mladić proglasi krivim i po pomenutoj tački optužnice, odnosno za genocid nad muslimanima u opštinama Foča, Kotor Varoš, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica 1992. godine.
“Tražimo od vas da preinačite oslobađajući dio presude i zaključite da je Mladić kriv za genocid u šest bosanskih opština, jer je pretresno vijeće pogrešno zaključilo da nije, pogrešno primjenjujući ”kriterijum znatnosti'”, rekla je pored ostalog predstavnica tužilaštva, koje je takođe osporavalo žalbene navode Mladićeve odbrane.
Ona je takođe rekla da su Mladić i tadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić u udruženom zločinačkom poduhvatu imali cilj da eliminišu muslimane sa određenih teritorija, progonima, prinudnim iseljenjem, ubijanjem…
Žalbeno vijeće može prvostepenu presudu da potvrdi u cjelosti, da je u nekom dijelu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.
Jedan od Mladićevih branilaca, američki advokat Dragan Ivetić, ponovio je danas da nije bio u mogućnosti da se valjano pripremi sa svojim klijentom za raspravu i da od njega dobije uputstva zbog smanjenog mentalnog kapaciteta.
On je juče tražio od vijeća da zakaže novo ročište za ovu raspravu nakon što ispita Mladićevo zdravstveno stanje i procesnu sposobnost za suđenje.
Osporavao je i navode tužilaštva i zaključke prvostepene presude, tvrdeći da je Mladić osuđen za zločine koje nije počinio.
Napomenuo je da odbrana ne poriče da su drugi, odmetnički elementi paralelnog lanca komandovanja činili zločine, ali da to nema veze sa Mladićem.
Naprotiv, kako je ilustrovao, jedno od naređenja za Žepu glasi: “Civilno muslimansko stanovništvo i radnici UN nisu mete naše operacije. Saberite ih, pokupite, držite pod stražom, ali uništite naoružane muslimanske grupe”.
Osvrnuo se i na zločin u Kravicama pored Srebrenice.
Smatra da je utvrđeno kako je jedan od zarobljenika počeo da puca na jednog pripadnika MUP-a, nakon čega ostali pripadnici MUP-a iz osvete otvorili vatru na civile i počili zločin, ali taj zločin, kako je istakao, nije bio naređen, već spontan, te se ne može ni pripisati komadantu VRS.
Ivetić je juče ukazao da su brojni počinjeni zločini pripisani Mladiću, iako on u to vrijeme nije još bio imenovan za komadanta Vojske Republike Srpske.
Prvostepena presuda nije uzela u obzir ni da, nakon što je VRS započela djelovanje pod Mladićevom komandom i još nekolicinom oficira, trebalo vremena da se ostaci JNA i drugih jedinica uvedu pod njihovu komandu.
“Vijeće je pogriješilo što je pripisalo njima ove zločine i utvrdilo da je Mladić kriv”, naglasio je Ivetić i istakao da postoje neposredni dokazi da Mladić nije dijelio zločinačku namjeru koja bi bila u skladu sa sveobuhvatnim zločinačkim poduhvatom.
Mladić je lično u sudnici prisustvovao raspravi i juče i danas.
Njegov glavni branilac Branko Lukić odjavio je svoje učešće, kao i pravni savetnik Boris Zorko, jer se ne slažu sa načinom na koji Mehanizam želi da sprovede ovu raspravu, praktično po svaku cijenu, u vreme pandemije Covida 19 i lošeg zdravstvenog stanja njihovog klijenta. Ukazali su i da srpska advokatska komora protivi video konferenciji u ovako važnom slučaju.
U sudnici su Mladića zastupali američki advokat Ivetić i pravni savetnik Peta-Luis Bagot, a putem video konferencijske veze raspravu je pratilo četvoro od pet sudija žalbenog vijeća, među njima i presjedavajuća sudija Priska Njambe.
U prvostepenoj presudi pretresno vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Mladić zločine počinio svojim učešćem u četiri udružena zločinačka poduhvata.
Pretresno vijeće ustanovilo da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. Mladić učestvovao u udruženom zločinackom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana (Bošnjaka) i bosanskih Hrvata sa teritorije gdje su živjeli bosanski Srbi u Bosni i Hercegovini (BiH) progonom, istrebljenjem, ubistvima, nečovječnim djelima i deportacijom.
Osuđen je i jer je, kako smatraju sudije Haškog tribunala, između 12. maja 1992. i novembra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem širenja terora među civilima u Sarajevu kampanjom snajperskog gađanja i granatiranja.
Takođe, jer je neposredno prije 11. jula 1995. do najmanje oktobra 1995. godine, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem eliminacije bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim uklanjanjem žena, male dece, kao i nekih starijih muškaraca.
Od 25. maja 1995. do otprilike 24. juna 1995, Mladić je prema ovoj presudi učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem da uzme za taoce osoblje Ujedinjenih nacija raspoređeno u BiH i pritvori ih na strateškim vojnim lokacijama kako bi spriječio vazdušne napade NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Optužnica protiv Mladića podignuta je 24. jula 1995. godine.
Nakon što je bio na slobodi, a kasnije se i skrivao ukupno 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011, a 31. maja 2011. godine je izručen Haškom tribunalu.
TANJUG
