Druga lokacija za odmor kneza bila je vinograd u Smederevu. Tu se sagradio skroman ljetnjikovac, a u čarima dobrog vina su uživali i njegovi potomci. Ljetnjikovac Obrenovića je svoj puni sjaj doživio sa posljednjim pripadnikom ove dinastije. Kralj Aleksandar i kraljica Draga su voljeli da se osame, pa su u gradu na Dunavu provodili cijelo ljeto, prenosi portal “Istorijski zabavnik”.
I vladari iz dinastije Karađorđević su voljeli banje. Zato je Banja Koviljača ostala i danas poznata kao “kraljevska banja”. U njoj je uživao kralj Petar I Karađorđević, koji je tu 1908. godine uz svoju rezidenciju podigao savremeno sumporno kupatilo. Danas je to moderno lječilište i velnes centar.
Međutim, tek njegovi potomci su hedonizam doveli na jedan potpuno nov nivo. Oni su imali niz rezidencija, a kako je država porasla mjesta za odmor su nastala i na jadranskom primorju.
O ljepoti Gospodarskog dvorca na Bohinju pričali su i na evropskim dvorovima. Ipak, tek dvorac na ostrvu Bled je zadivio evropsku elitu. Na mjestu gdje se danas nalazi luksuzni hotel, kralj Aleksandar Karađorđević je 1922. kupio dvorac koji je gradio austrijski vojvoda Ernest Vindišgrac. Kralj je dvorac preimenovo u “Suvobor”, a Bled proglasio ljetnjom rezidencijom.
Najatraktivnija destinacija za odmor dinastije Karađorđević u Crnoj Gori bila je nekadašnji dvorac prvog jugoslovenskog kralja u Miločeru. Izgradnja ovog dvorca sa osam pomoćnih objekata finansirana je iz privatne kraljevske kase, a čitava porodica je voljela ovdje da provodi vrele ljetnje mjesece. Poslije Drugog svjetskog rata, zamak je adaptiran u hotel “Budvanska rivijera” koji danas mogu da posjete svi koji žele da se osjete “kraljevski”.
Bijeg od ljetnje žege kralj Aleksandar i njegovi nasljednici znali su da potraže i na brdu kod Kranja u Sloveniji gdje se i danas nalazi kraljevski kompleks. Na čari ljetovanja u luksuznim dvorcima nije bio imun ni jugoslovenski vođa Josip Broz Tito. On na svom “Galebu” možda jeste plovio cijelim svijetom, ali je najčešće ipak odmarao “kod kuće” – i to “od Triglava do Đevđelije”.
Tito je nakon rata naredio da se na Bledu izgradi nova rezidencija na mjestu gdje je nekada stajao kraljevski dvorac, pa je vila postala glavno stecište političkih, diplomatskih i protokolarnih obaveza. Vila je u hotel pretvorena 1984. godine.
Slično, i brdo kod Kranja je postalo njegova slovenačka rezidencija i mjesto gdje je odlazio svako ko je želio i mogao da bude viđen u društvu velikog Maršala.
Ipak, noga običnog smrtnika u Jugoslaviji nije mogla da kroči bilo gdje. San svakoga ko je nešto značio u SFRJ bio je da dobije poziv za odlazak na Brione – u omiljeno mjesto za odmaranje bivšeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Na Brionima su kao Titovi gosti boravili Fidel Kastro, Džon Kenedi, Mao Cedung, Gandi, Če Gevara, ali i Sofija Loren, Mik Džeger i mnogi drugi.
Mjesto za koje je važilo da je na njega bilo “nemoguće doći, onoliko koliko je bilo teško otići sa Golog Otoka”, Maršal je toliko volio da je ovdje umio da provodi i po šest mjeseci, a ova ljubav je trajala punih 39 godina.
Poslije Titove smrti Brioni su proglašeni za nacionalni park. U jednom njegovom dijelu zatvorenom za turiste danas se nalazi zvanična ljetnja rezidencija hrvatskog predsjednika.
Nezavisne
[…] post Od Kneza Miloša do Tita: Gdje su ljetovali vladari appeared first on […]