Bosnu i Hercegovinu opterećuje odsustvo nezavisnosti sudstva, ograničavanje slobode izražavanja, medija, uključujući i nasilje ili prijetnje nasilja prema novinarima, zatim rasprostranjena korupcija u vlasti, trgovina ljudima, te krivična djela ili prijetnja nasiljem prema pripadnicima nacionalnih manjina i LGBTI populacije, ocjenjuje se u izvještaju Stejt Departmenta.
Dalje se navodi da su vlasti u oba entiteta kao i u Brčko distriktu istraživali tvrdnje o zloupotrebama policije, izrekavši administrativne kazne te proslijedile neke od slučajeva tužilaštvu. Međutim, posmatrači ukazuju na rasprostranjenu nekažnjivost policije, te da i dalje postoje izvještaji o korupciji unutar bezbjednosnih službi kako na državnom tako i na nivou entiteta.
Zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući i medija, ali poštivanje ovog prava od strane vlasti ostaje slabo tokom godine.
Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući povećani broj prijetnji smrću, protiv novinara i medijskih kuća nastavili su se i tokom godine, dok je u većini medijskih izvještaja dominirala nacionalistička retorika i etnička i politička pristrasnost, često potičući netrpeljivost i ponekad mržnju. Izostanak transparentnosti u vlasništvu medija i dalje je problem.
Podaci Linije za pomoć slobodnim medijima (FMHL) pokazali su da sudovi i dalje ne uspijevaju razlikovati različite medijske žanrove (posebno vijesti i komentare), dok su dugi sudski postupci i pravne i finansijske bitke finansijski iscrpljivali novinare i izdavačke kuće. FMHL je zaključio da su godine pogrešne primjene zakona prouzrokovale direktan pritisak na novinare i medije i da je takav pritisak ugrozio pravo novinara na slobodu izražavanja.
Nastavljen je politički i financijski pritisak na medije. Pojedine medijske kuće primijetile su da navodi o utaji poreza i detaljnoj finansijskoj kontroli i dalje predstavljaju moćno sredstvo u pokušajima zastrašivanja i kontrole prodajnih mjesta. Broj fizičkih napada na novinare porastao je tokom godine.
Napadi na profesionalni integritet novinara i slobodu štampe nastavili su rasti tokom cijele godine. U više navrata, javni službenici opstruirali su rad novinara.
FMGL je do augusta zabilježio 37 slučajeva koji uključuju kršenja prava i sloboda novinara, pet prijetnji smrću i šest fizičkih napada.
Onemogućavanje javnog okupljanja u RS-u
Zakon predviđa slobodu mirnog okupljanja i vlada je uglavnom poštovala to pravo. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske zabranilo je grupi građana da održavaju mirne proteste u sklopu pokreta “Pravda za Davida” u Banjaluci u najmanje četiri slučaja.
Policija Banjaluke je 7. juna obavijestila građane da se ne mogu više okupljati ispred pravoslavne crkve Hrista Spasitelja u Banjaluci, gdje su se svake večeri okupljali i zapalili svijeće.
Navode i da je prvi sarajevski Pride, održan u septembru 2019. održan mirno i bez incidenata.
Problem smještaja migranata
U dijelu o kojem se govori o migrantima u izvještaju piše da je “osiguravanje adekvatnog smještaja ostao jedan od najvećih izazova od početka 2018. godine zbog povećanih dolazaka tražilaca azila.”
Prema izvještaju agencije AP 24. oktobra, Međunarodni crveni križ izdao je saopćenje upozoravajući na moguću “humanitarnu katastrofu” na jednom određenom mjestu, pretrpanom improviziranom migrantskom kampu blizu granice zemlje s Hrvatskom. Radi se o kampu Vučjak, koji je kasnije rasformiran.
U gradu Mostaru nisu održani opštinski izbori od 2008. zbog neuspjeha vodećih bošnjačkih i hrvatskih političara oko provođenja odluke Ustavnog suda iz 2010. godine koja zahtijeva reformu Izbornog zakona.
Rasprostranjena korupcija
Stejt Department ističe i da vlasti nisu postavile javnu korupciju kao prioritetan i ozbiljan problem.
“Sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou, a u većini okončanih slučajeva izrečene su uslovne kazne. Službenici su često nekažnjeno učestvovali u korupciji koja je i dalje rasprostranjena u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je posebno rasprostranjena u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i zapošljavanju u javnoj upravi.”
Romi najugroženiji
Romi, a posebno Romkinje, i dalje su najugroženija i diskriminirana grupa u zemlji. Doživljavaju diskriminaciju u rješavanju stambenog pitanja, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja, a skoro 95 posto ih je bez posla.
(RSE)
