ANALIZU zastrašujućih scenarija o tome kako ljudska civilizacija zbog klimatskih promjena može propasti u sljedećim godinama potvrdio je i bivši australski načelnik obrane i visoki komandir kraljevske mornarice.
Analiza koju je objavio Breakthrough National Centre for Climate Restoration, think-tank iz Melbournea, opisuju klimatske promjene kao „kratkoročno do srednjeročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji“ i postavlja vjerovatan scenarij gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni, piše portal Vice.
U analizi se tvrdi da su potencijalni „ekstremno ozbiljni ishodi“ prijetnji vezanih za klimu često daleko vjerovatniji nego što se uobičajeno pretpostavlja, ali ih je gotovo nemoguće kvantificirati zato što su „izvan ljudskih iskustava u posljednjih hiljadu godina“. U našoj trenutnoj putanji, upozorava izvještaj, „planetarni i ljudski sastavi dosežu tačku bez povratka do sredine vijeka, u kojoj perspektiva uglavnom nenastanjive Zemlje dovodi do sloma nacija i međunarodnog poretka“.
Potrebno je “nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat”
Jedini način da se izbjegnu rizici od ovog scenarija je ono što izvještaj opisuje kao „nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat“, ali ovaj put usmjereno na ubrzano stvaranje industrijskog sastava s nultom emisijom i ponovno stvaranje sigurne klime.
Scenarij upozorava da će naše trenutno kretanje vjerovatno prouzrokovati najmanje tri stepena Celzijusa globalnog zagrijavanja, što može pokrenuti povratne veze koje će još više pojačati zagrijavanje. To bi potaknulo ubrzani kolaps ključnih ekosastava „uključujući sastav koralnih grebena, amazonske prašume i Arktik“.
Strašne posljedice
Posljedice bi bile strašne. Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uslova, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena.
„Čak i uz zagrijavanje od dva stepena Celzijusa, više od milijarde ljudi vjerovatno bi se moralo preseliti, a u najgorim scenarijima, razmjer razaranja prelazi našu sposobnost procjene. Velika je vjerovatnost da bi ljudska civilizacija došla do svoga kraja“, piše u izvještaju.
Autori izvještaja su David Spratt, Breakthroughov istraživački direktor i Ian Dunlop, bivši viši direktor Royal Dutch Shella, koji je prije toga predsjedavao Australskom asocijacijom za ugljen. U kratkom predgovoru, penzionisani admiral Chris Barrie, načelnik australskih obrambenih snaga od 1998. do 2002. i bivši zamjenik zapovjednika australske mornarice, hvali ovaj dokument za što pruža „ogoljenu i nelakiranu istinu o situaciji u kojoj se nalazi naša planeta i ljudi, te daje uznemirujuću sliku o realnoj mogućnosti da je ljudski život na Zemlji na putu prema izumiranju i to na najstrašniji način“. Barrie danas radi na Institutu za klimatske promjene pri Australskom nacionalnom univerzitetu u Canberri.
Zabrinjavajući izvještaj UN-a zapravio je bio previše optimističan?
Spratt je za Vice rekao kako je ključni razlog zbog kojeg ne postoji razumijevanje rizika to što je „mnogo saznanja koje su iznijete pred političare zapravo konzervativno. Budući da su rizici sada egzistencijalni, potreban je novi pristup procjeni klimatskih i sigurnosnih rizika uz pomoć analize scenarija“.
U oktobru prošle godine Viceova je platforma Motherboard izvještavala o naučnim dokazima da je sažeti izvještaj Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama za vladine dužnosnike, čiji su nalazi umnogome prepoznati kao „uništavajući“, zapravo bio previše optimističan.
Najgori scenarij – društveni slom i totalni haos 2050. godine
Iako Breakthroughov scenarij postavlja neke konačne mogućnosti rizika, često nije moguće smisleno kvantifikovati njihovu vjerovatnost. Kao rezultat toga, autori naglašavaju da konvencionalni pristupi rizicima imaju tendenciju umanjivati najgore scenarije uprkos njihovoj vjerovatnosti.
Spratt i Dunlopov scenarij za 2050. pokazuje kako je lako završiti u ubrzanom klimatskom scenariju koji bi doveo do toga da Zemlja u samo nekoliko godina postane nepogodna za život.
„Najgori scenarij za 2050. nudi nam svijet u društvenom slomu i posvemašnjem kaosu. No, postoji i određena prilika za hitnu i globalnu mobilizaciju resursa, u kojem će logistička i planska iskustva nacionalnim sigurnosnih sektora imati važnu ulogu“, zaključio je Spratt.
Index
