Nintendo 64 – zadnji bastion igara na kaseticama - BIGportal.ba
PlayGameR Tehnologija

Nintendo 64 – zadnji bastion igara na kaseticama

Prije točno 24 godine, europsko je tržište dobili Nintendo 64 konzolu čime je označen Nintendov ulazak u eru 3D videoigara.

Nintendo samouvjereno je držala tržište videoigara u trećoj i četvrtoj generaciji konzola. Međutim, sredinom devedesetih na sceni se pojavio Sony sa svojim PlayStationom, a Nintendo nije imao konkurentan hardver koji bi dostavio igranje u trodimenzionalnim svjetovima. To se promijenilo 1996. dolaskom konzole Nintendo 64, koja se na europskom tržištu pojavila prije točno 24 godine.

Nintendo je svoju konzolu pete generacije počeo razvijati još 1993. godine pod nazivom Project Reality. Brojni su im se planovi od tada izjalovili, naziv se materijalizirao u Nintendo Ultra 64, a službenu najavu dočekali smo krajem 1994. Konzola je bila promovisala kao prvi uređaj za igranje koji koristi 64-bitnu arhitekturu, oko čega je bilo malo natezanja s tvrtkom Atari koja je svoju Jaguar konzolu također promovisala.

Krajem 1995. konzola je bila preimenovana u Nintendo 64. Ključna odluka u dizajnu iste bila je opredjeljenje za korištenje ROM kasetica umjesto tada popularnih CD medija. Nintendovo rješenje pokazalo se brže za učitavanje igara, ali CD-ROM je imao veći kapacitet za pohranu što se u konačnici pokazalo kao loš potez Nintenda. Kasnije je Nintendo pokušao spasiti situaciju s dodatkom zvanim 64DD, no on nikada nije zaživio kako je to bilo zamišljeno.

Nintendo 64 konzola u prodaju je puštena po cijeni od 200 američkih dolara. Za tu cijenu kupci su dobili 64-bitni procesor s taktom od 93,75 MHz, 4 MB RDRAM memoriju, podršku za 16-bitni stereo zvuk i rezoluciju do 720×576. Uz konzolu su inicijalno izašle dvije igre – Super Mario 64 i Pilotwings 64, iako se do lansiranja u Europi ponuda dodatno proširila.

Prodajni rezultati konzole bili su odlični u startu i brzo su nadmašili prodaju Sega Saturn konzole. Ipak, Nintendo 64 u konačnici je završio iza Sonyjevog PlayStationa, primarno zahvaljujući tome što su igre krajem devedesetih postajale sve kompleksnije i CD-ROM se pokazao kao pogodniji format

Kasetice za Nintendo 64 mogle su sadržavati maksimalno 64 MB podataka dok je sporiji CD-ROM imao kapacitet od 700 MB. Iako su kasetice bile pouzdanije i nisu se kvarile kao CD-ROM mediji, proizvodnja istih bila je skuplja, a presudilo je i to što ih je bilo teže piratizirati. Nintendo 64 stoga je bio zadnja kućna konzola koja je koristila format klasičnih kasetica.

Nintendo 64 također je ostao upamćen kao konzola čiji je kontroler prvi imao dodatnu analognu palicu pokraj standardnih tipki za smjer kretanja. Mnogima je taj kontroler svojedobno izgledao jako čudno i nezgrapno, no zapravo je bio dizajniran za držanje u tri različite pozicije. To se u konačnici nije pokazalo praktičnim te je Nintendo kasnije odustao od toga dizajna.

Unatoč tome što je u prodaji završio iza PlayStationa, Nintendo 64 igračima je podario neke od ponajboljih igara u petoj generaciji konzola. Super Mario 64, The Legend of Zelda: Ocarina of Time i GoldenEye 007 i dan danas se smatraju najvažnijim ostvarenjima u svojim žanrovima.

Danas objavljeno

Twitter je konačno popravio loš kvalitet video snimaka

Zeljka

Poznate specifikacije novog Xiaomi telefona

Zeljka

Očekuje se da će Gigabyte, MSI i drugi objaviti Intel Arc ‘Alchemist’ grafičke karte

Zeljka

Ostavite komentar