5. Marta 2020.

“Negativan rezultat ne isključuje moguću infekciju”; Kako funkcioniše brzi test na koronavirus?

Big Portal

Za sada ne postoje lekovi ili vakcine protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2 ili COVID19. Potrebno je najmanje 18 do 24 meseca dok se vakcina ne razvije, proveri na neželjene efekte u svim fazama ispitivanja, odobri od zdravstvenih vlasti, zatim proizvede u velikim količinama i konačno isporuči na globalnom nivou. A onda ljudi moraju još i da se vakcinišu.

Zato su pouzdani testovi u narednim mesecima najrazumnija mera – barem za usporavanje daljeg širenja virusa. Pomoću brzih testova mogu se identifikovati zaražene osobe i učestalost zaraženih na jednom mestu. To je jedini način da se zaraženi stave pod karantin – bilo da je to u medicinskoj ustanovi ili, ako su simptomi blagi, u kućnoj izolaciji.

Međutim, kada dođe do akutnog talasa infekcija, čak i u dobro razvijenim zemljama medicinske ustanove i laboratorije brzo dostižu granice kapaciteta. Stoga se brzi test mora ograničiti na zaista sumnjive slučajeve. Generalno testiranje stanovništva nije moguće, a ni razumno.

Ko se testira?

Prema trenutnoj proceni, samo boravak u rizičnom području nije dovoljan da bi se opravdao test. I nisu svi kojima curi nos ili kašlju zaraženi virusom SARS-CoV-2.

Međutim, onaj ko ima znakove virusne pneumonije ”nejasnog uzroka“, ko ima upadljive simptome kao što su kašalj, groznica i nedostatak daha, a imao je kontakt sa zaraženom osobom ili je bio u posebno pogođenom području – taj spada u slučajeve za koje se osnovano sumnja da su zaraženi novim virusom.

Konačno, lekar odlučuje da li se radi test na koronavirus. Prema Institutu ”Robert Koh”, pacijenti sa simptomima gripa takođe se nasumično ispituju na novi koronavirus.

Troškove (približno 200 evra) snose zdravstvena osiguranja u Nemačkoj, ali samo ako je test preporučio lekar.

Kako se testira?

Pacijentu se u većini slučajeva uzima bris iz grla ili iz grla i nosa. Ako postoji osnovana sumnja, Institut ”Robert Koh” takođe preporučuje ne samo uzimanje uzoraka iz gornjih disajnih puteva, već i iz dubokih disajnih puteva, koji se dobijaju iskašljavanjem.

Šta se dešava sa uzorcima?

Uzorci se ispituju u dijagnostičkim laboratorijama. Proces se zasniva na takozvanoj lančanoj reakciji polimeraze (PCR). Posebno odabrani deo DNK se kopira i umnožava u termičkom cikličkom kolu kako bi se pronašli određeni delovi DNK, na primer koronavirusa. Postupak zatim pokazuje da li u telu ima virusa i ako ima – koliko. Takvi testovi traju oko pet sati i sada su standardni laboratorijski postupci koji se koriste i za rasvetljavanje naslednih bolesti ili za određivanje očinstva.

Kako se obaveštavaju pogođeni?

Sam test traje oko pet sati, plus vreme transporta do laboratorije. Rezultati su obično dostupni nakon dan ili dva, a pacijenta obaveštava lekar.

Ako je rezultat pozitivan, pored pacijenta odmah se obaveštavaju i odgovarajuće zdravstvene vlasti. Zatim eventualno sledi smeštaj u bolnici sa posebno predviđenim izolacionim prostorijama i zaštitnim merama. Ako je tok bolesti blag, pacijenti mogu da ostanu u kućnoj izolaciji sve dok su zarazni.

Da li su rezultati testa jasni?

Da, rezultat jeste, ali ni negativan rezultat ne isključuje u potpunosti moguću infekciju koronavirusom. Jer ako su uzorci uzeti u pogrešno veme, ili su prevezeni pogrešno, može doći do lažnog rezultata. To je jedan od razloga zbog kojeg se sumnjivi pacijenti testiraju nekoliko puta.

Postoje li i lakše i brže opcije testiranja?

Kao što je opisano, dijagnostika upotrebom lančane reakcije polimeraze zahteva specijalne laboratorijske uređaje i visoko kvalifikovane tehničare koji nisu dostupni u mnogim delovima sveta. Čak i u dobro razvijenoj Kini, laboratorijski kapaciteti brzo su iscrpljeni, s obzirom na veliki broj slučajeva. U Evropi i Sjedinjenim Državama ponekad postoje poteškoće sa isporukom testova, sa pojedinačnim komponentama testa ili sa medicinskom opremom.

Od tragičnih kriza koje su izazvale ebola u Africi i zika u Brazilu, istraživači žele da razviju kompaktnu verziju tih molekularno-dijagnostičkih uređaja kako bi ljudi mogli da se testiraju u lošije opremljenim klinikama ili u nekom trenutku i kod kuće.

Istraživanja se sprovode širom sveta i već su dostupni prvi obećavajući prototipovi za pojednostavljeni brzi test, sličan testu na šećer u krvi.

Na primer, kineska nacionalna zdravstvena komisija predstavila je brzi test kapi krvi koji za samo 15 minuta može da otkrije imunoglobulin – odnosno antitela koje ljudski organizam prvo formira kada se dogodi nova infekcija. Sličan test na antitela razvila je Medicinska škola Duke-NUS u Singapuru, a tamošnje Ministarstvo zdravlja već ga je uspešno testiralo.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare