Ne znam kolika će biti moja direktorska plata, još je nisam primila. Nisam ni došla na ovu poziciju zbog plate ili privilegija, nego zato što da bih se vratila u struku, kaže za Srpskainfo Snježana Rajilić, političarka i inženjerka željezničkog saobraćaja, koja je nedavno zasjela u fotelju jednog od troje direktora u Javnoj željezničkoj korporaciji BiH.
Rajilićeva je prva žena u tročlanom poslovodstvu korporacije, koje u stručnim krugovima zovu i “željezničko predsjedništvo BiH”. Na dužnosti je, kao predstavnica RS, zamijenila nekadašnjeg direktora Željeznica RS Marinka Kontića. Kontić je u fotelji bio 13 godina i u penziju je ispraćen sa platom koja je sa dodacima, kako saznajemo, iznosila skoro 5.000 KM.
Direktorska fotelja u Javnoj željezničkoj korporaciji BiH smatra se jednom od najpoželjnijih, jer nije previše javno eksponirana, a troje direktora su, nakon imenovanja, praktično nesmjenjivi.
–Mene je imenovala Vlada RS, kao predstavnicu RS na mandat od 6 godina, ali ne mogu biti smijenjena političkom odlukom – objašnjava Rajilićeva.
Do prošlih izbora u ovoj fotelji je bio već viđen bivši direktor Željeznica RS, Dragan Savanović (DNS), ali je njegova sudbina zapečaćena kada ga je Milorad Dodik javno prozvao kao “mangupa”, koji je u predizbornoj kampanji “radio protiv njega”.
Snježana Rajilić, koja je u mladosti bila šefica željezničke stanice u Novom Gradu, a kasnije načelnica ove opštine i poslanica u NSRS i Parlamentu BiH, slovi kao jedan od Dodiku najodanijih kadrova SNSD.
Javna željeznička korporacija BiH utemeljena je Dejtonskim sporazumom, a njome rukovode generalni direktor i dva zamjenika direktora, koji predstavljaju tri konstitutivna naroda i ravnopravni su u odlučivanju. Odluke donose isključivo konsenzusom. Bez njihovog potpisa se ne može se sklopiti nijedan ugovor.
Koridor 5 – za brže vozove, sa više tereta
Snježana Rajilić kaže da će se u toku svog mandata naročito zalagati za rekonstrukciju željezničkog Koridora 5, koji je pandan drumskom Koridoru 5C, i povezuje Šamac, na sjeveru BiH, sa Jadranom odnosno lukom Ploče.
–Da bi taj koridor, koji bi povezivao Jadran i centralnu Evropu bio funkcionalan, potrebno je obezbijediti prugu koja će omogućiti da vozovi razviju veće brzine i, što je još bitnije, da pruga može podnijeti kompozicije s većom težinom tereta – kaže Railićeva.
(Srpskainfo)
