12. Decembra 2020.

Naučnici otkrili kada zaista postajemo “odrasli”

Big Portal

Nauka i za ovo ima odgovor.  Najnovije istraživanje ukazuju na to da ne postajemo potpuno formirani odrasli ljudi dok ne dosegnemo tridesetu, piše IFL Science.

Čarobne tridesete

Razlog zbog kog su naučnici prepoznali naše tridesete kao ulaznu tačku u odraslu dob je posledica opsega promena, posebno u mozgu, koje se događaju u kasnomj tinejdžerskom uzrastu i tokom dvadesetih.

Na primer, naši neuroni nastavljaju da se razvijaju, povezuju ​​i rafiniraju u tridesetim, čak i ako se većina promena dogodila u našem srednjem tinejdžerskom uzrastu.

Te promene mogu da utiču na naše ponašanje, pa čak i na našu sklonost razvoju mentalnih zdravstvenih stanja poput šizofrenije. Da uzmemo kao primer šizofrenije, prosečna dob početka su kasne tinejdžerske godine do ranih dvadesetih godina kod muškaraca i kasnih dvadesetih do ranih tridesetih godina kod žena.

“Ono što zapravo želimo da kažemo jeste da imati definiciju kada prelazite iz detinjstva u odraslu dob izgleda sve apsurdnije”, rekao je Piter Džons, profesor neuronauke sa Univerziteta Kembridž, na Akademiji medicinskih nauka u Oksfordu u Velikoj Britaniji.

Ova ideja da se detinjstvo zaustavlja sa 18 godina privlači veliku pažnju u poslednje vreme, a člankom objavljenim u stručnom časopisu “Lancet Child & Adolescent Health” se tvrdi da period života koje nazivamo adolescencijom traje mnogo duže nego što većina nas shvata.

Adolescencija se odužila

Pojam “adolescencija” prvi je put je opisan u radu iz 1904. godine koji je objavio psiholog G. Stenli Hol  pod nazivom “Adolescencija”.

Reč je defininisao kao “fazu života koja se proteže između detinjstva i zrelosti”. Većina nas povezuje ovu fazu sa tinejdžerskim godinama, ali ona može početi već sa 10 godina, kažu istraživači, kada neke devojčice ulaze u pubertet.

Dalje objašnjavaju, ” i do dvadesetih godina”, dok telo i mozak nastavljaju da se razvijaju, a društveno-ekonomski uslovi odlažu tradicionalne putokaze za odraslo doba i produžavaju period adolescencije.

Slično tome, nedavna istraživanja neuronaučnika ukazuju na to da je stavljanje vremenske oznake na odraslu dob, 18 godina i više, staromodan način gledanja na stvari.

Dug put do mudrosti

Tim psihologa ispitivao je ljude svih uzrasta o brojnim životnim pitanjima, ocenjujući sposobnost pojedinca da usvoji tuđe gledište, proširi stavove, primenjuje znanje iz drugih područja, predviđa promenu i slično. Naučnici su otkrili da su u najstarijim grupama ljudi dobijali najviše bodova, a najbolja rešenja su imali oni starosti od 60 do 90 godina.

Izvor: N1

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare