Naučnici objavili: Ove zemlje imaju najveće šanse da prežive nuklearni rat - BIGportal.ba
Svijet Vijesti

Naučnici objavili: Ove zemlje imaju najveće šanse da prežive nuklearni rat

Koje zemlje bi mogle preživjeti nuklearni rat između SAD-a i Rusije? Ovo pitanje se sve češće postavlja u javnosti i među naučnicima.

Naučnici su u najnovijem istraživanju odgovarili koje bi zemlje imale najveće šanse.

Prema njihovim procjenama to bi bilo stanovništvo Argentine i Australije, prenosi Sandej Tajms.

Ova najdetaljnija analiza učinaka tzv. nuklearne zime pokazala je da bi od neposrednog dejstva nuklearnog rata moglo umrijeti mnogo više ljudi nego od onih direktnih posljedica nuklernih eksplozija.

Tako bi, na primer, u godinama neposredno nakon nuklearnog sukoba 5 milijardi ljudi moglo umrijeti od gladi izazvane prašinom u atmosferi, koja bi blokirala sunčevu svjetlost, a što bi vjerovatno daleko premašilo žrtve uzrokovane samim smrtonosnim eksplozijama, prema novoj studiji, kako je prenio Blumberg.

Analiza Univerziteta Rutgers u Nju Džersiju fokusirala se na posljedice smanjenja sunčeve svjetlosti i temperature na poljoprivredu, što bi uslijedilo nakon nuklearnih napada.

– Svi shvataju da bi direktni učinci nuklearnog rata bili užasni, kao što smo vidjeli u Hirošimi i Nagasakiju. Naš rad pokazuje da bi deset puta više ljudi moglo umrijeti u ostatku svijeta zbog uticaja na klimu i poljoprivredu”, rekao je jedan od autora studije Alan Robok za izdanje Nature Food, u kojem je rad objavljen, prenosi Jutanji list.

Čak i relativno mali sukob između nuklearnih sila Indije i Pakistana mogao bi dovesti do gladi više od milijardu ljudi zbog propadanja usjeva, većina od njih u zemljama daleko od samog sukoba.

Same eksplozije nuklearnog oružja mogle bi donijeti smrti od 50 do 100 miliona ljudi.

Lokalni okršaj između Indije i Pakistana doveo bi do pada prinosa za procijenjenih sedam posto u roku od pet godina, sugeriše studija, dok bi američko-ruski rat doveo do pada proizvodnje za 90 posto u roku od tri do četiri godine, prenio je Blumberg.

– Prvi put smo bili u mogućnosti da upotrijebimo moderne klimatske modele i modele usjeva kako bismo izmjerili učinke za svaku zemlju na temelju njihove prehrane, koliko uvoze i izvoze te kako bi se klima promijenila i uticala na svaki usjev posebno. Koliko bi hrane bilo? U većini zemalja odgovor je – ni blizu dovoljno, rekao je Robok.

Većina zemalja bilježi smanjenje unosa kalorija za najmanje 90 posto.

Razlog zašto je nekoliko zemalja, poput Australije i Argentine, kao i dio centralne Afrike, uspio da održi unos kalorija, bio je taj što te zemlje već uzgajaju otpornije usjeve, poput pšenice, u velikim količinama te nemaju veliku populaciju.

Ali, vjerovatno bi se i one suočile s nekim problemima koji u studiji nisu ni razmatrani. Neka odvojena istraživanja pokazala su da bi se uz odgovarajuće planiranje mogla spriječiti masovna glad.

Planiranja su uključivala uzgoj gljiva, morskih trava i algi u uslovima slabog sunčevog svjetla.

Ali, brzo postavljanje staklenika koji bi služili za uzgoj dok se prašina u atmosferi ne raščisti, bilo bi moguće samo ako bi se zemlje za to pripremile, prenosi Klix.

Danas objavljeno

Stravičan udes kod Mostara, poginule dvije osobe

M.

Sjajni Mitrović: Srbija se sa četiri gola oprostila od Beograda

Zeljka

Sijarto: EU treba da iskoristi svaku priliku za dijalog sa Rusijom

M.

Ostavite komentar