Ovaj pojačani angažman NATO predstavlja praktičnu i političku podršku uvedenu zbog mogućeg, kako je rečeno, potpadanja pod uticaja Rusije uz napomenu da je „bolje spriječiti nego liječiti“.
U istoriji NATO-a do sada je dodijeljeno samo pet ovakvih paketa podrške a od juče zemlje koje imaju takav status su Gruzija, Moldavija, Irak, Jordan, Indonezija Mauraitanija i BiH.
Ove mjere podrške za BiH podrazumijevaju političku i praktičnu podrška NATO-a, koja će se zasnivati na već postojećim okvirima uspostavljene saradnje.
Prema riječima neimenovanog visokog zvaničnika NATO-a razmatra se uvođenje političkog savjetnika pri NATO štabu Sarajevo koji je za sada samo vojno kapacitiran.
S obzirom da jučerašnja odluka zemalja saveznika predstavlja samo stvaranje okvira saradnje, zvaničnica NATO-a je navela da će se do kraja godine sa sagovornicima u BiH raditi na razvoju tog paketa.
Ona je navela da je ipak konačana odluka na BiH da li dalje želi da ide evroatlantskim putem te da je za NATO riječ o zemlji koja je aspirant za članstvo.
“Mi želimo to da se dalje razvija. Kada smo prije nekoliko dana pred Samit razgovali sa predstavnicima BiH iz različitih institucija i etničke pripadnosti prema mojem shvatanju svi su bili veoma privrženi ovim mjerama. Jedinstven glas i konsenzus koliko mogu da kažem postoji”, navela je zvaničnica NATO-a.
Ona je ukazala da se saradnja NATO-a i BiH ne počinje od nule nego se razvija od 2007. godine.
(Agencije)
