Žitarice i proizvodi koji se prave od njih definitivno su neizostavan dio ljudske ishrane, ali samo ako govorimo o žitaricama cijelog zrna.
Danas se, nažalost, najpoznatiji proizvodi od žitarica, poput hljeba, prave od prerađenog brašna, zrna su potpuno razložena, gotovo uništena, zbog čega naučnici savjetuju minimalan unos.
“Ljudi bilo koje starosne grupe treba da ograničen unos rafinisanog brašna bez izuzetka, ali količina koja ne može da šteti ipak zavisi od godina. Mladi ljudi do 30. godine mogu da jedu hljeb – do tri parčeta dnevno, i to ako se fizički troše i provode dosta vremena napolju.
Ljudi do 45 godina mogu da pojedu jedno parče, od 45 do 50 jedno parče dva-tri puta nedjeljno, a nakon 50. bi trebalo potpuno da prestanu da jedu hljeb”, navode stručnjaci.
Industrijski bijeli hljeb i mnogi proizvodi od bijelog brašna veoma često se hemijski prerađuju, izbjeljuju, boje, “obogaćuju” svim i svačim, omekšavaju, konzerviraju, dodaju se ukusi, stabilizatori i sve što treba da bi rok trajanja bio što duži. Uz sve dodatke, takvi proizvodi nisu dobar izbor ni za koga, a naročito za ljude u pedesetim.
Za ljude ove starosti preporučuje se da, ako ne mogu da ga se odreknu, sami prave domaći hljeb. Tako će unijeti u organizam ono što im je potrebno, a izbjeći će štetne sastojke poput kukuruznog sirupa, štetnih masnoća, velikih količina soli, šećera i vještačkih supstanci koje organizam koji stari nije u stanju da izbaci.
To je ujedno i razlog zbog kojeg bi svako nakon 50. rođendana trebalo da se odrekne hljeba, a pritom prerađene žitarice u ovim godinama izazivaju više štete nego koristi.
(Stil.kurir.rs)
