Ovo otkriće, objavljeno u uglednom naučnom časopisu “Nature Immunology”, do sada nije bilo testirano na pacijentima, no istraživači tvrde kako “ima ogroman potencijal”. Usprkos činjenici da je njihov rad u još ranoj fazi, poručuju kako je riječ o uzbudljivom otkriću.
Šta su tačno otkrili?
Imunološki sistem je prirodna obrana našeg tijela od infekcija koja takođe napada i stanice raka.
Naučnici su tražili “nekonvencionalne” i do sada neotkrivene načine na koji imunološki sistem prirodno napada tumore. Otkrili su T-stanice (T-limfocite) u našoj krvi. To su imunološke stanice koje mogu skenirati tijelo i procijeniti gdje postoji prijetnja našem zdravlju koju treba eleminisati. One bi se mogle iskoristiti za “napad” na razne vrste tumora.
– Postoji šansa da bismo na taj način mogli liječiti sve pacijente oboljele od raka – izjavio je prof. Endru Sevel za BBC.
– Do sada niko nije vjerovao da je to moguće, otkriti sveobuhvatnu terapiju u kojoj bi jedna vrsta T-stanica bila u stanju uništiti više vrsta raka – istakao je.
Kako bi ta terapija funkcionisala?
T-stanice na svojoj površini imaju “receptore” koje im pružaju mogućnost da “vide” na hemijskom nivou. Tim iz Kardifa otkrio je vrstu T-stanice i njezin receptor koji u laboratoriji ima sposobnost pronaći i ubiti široki spektar stanica raka uključujući one na plućima, koži, debelom crijevu, prostati, jajnicima, bubrezima i maternici.
Ono što je ključno, tokom tog postupka normalna je tkiva ostavljao netaknutima. No, kako to tačno radi za sada se još istražuje.
BBC ipak piše kako je ovaj specifični receptor T-stanice u inerakciji s molekulom nazvanom MR1, koja se nalazi na površini svake stanice u našem tijelu. Smatra se kako upravo MR1 imunološkom sustavu javlja da se u nekoj stanici napadnutoj rakom nešto događa.
– Mi smo prvi koji smo opisali T-stanicu koja pronalazi MR1 u stanicama raka – to niko nikada nije napravio – istakao je za BBC naučnik Geri Dolton.
Zašto je ovo značajno?
Liječenje raka T-stanicama već postoji i razvoj imunološke terapije tumora jedan je od najznačajnijih doprinosa u borbi s tim smrtonosnim bolestima. Najpoznatiji primjer je CAR-T – personalna terapija koja se temelji na genetskoj modifikaciji imunoloških stanica pacijenata kako bi mogle prepoznati i napadati tumorske stanice.
CAR-T je ostvario zapanjujuće rezultate u nekim slučajevima – pacijentima koji su se nalazili na korak do smrti bolest je dovedena do kompletne remisije.
No, ova je terapija vrlo specifična i funkcioniše u ograničenom broju vrsta raka gdje postoji jasna meta i put T-stanicama do bolesnih stanica. Takođe, ova vrsta liječenja nije se pokazala uspješnom u borbi s vrstama raka koji formiraju tumore nego samo protiv zloćudnih bolesti krvi poput leukemije.
Naučnici uključeni u ovo istraživanje tvrde kako bi njihova T-stanica mogla voditi prema “univerzalnom” lijeku za rak.
Kako bi sve moglo funkcionisati u praksi?
Liječenje bi započelo uzimanjem uzorka krvi od pacijenta. Njegove T-stanice bi se uzele i genetski modifikovale te tako reprogramirale kako bi napravile receptor kojim bi otkrivale rak. Takve, “unapređene” stanice bi se u velikim količinama “uzgajale” u laboratorijama te potom ubrizgavale u pacijenta.
Isti takav postupak koristi se i u CAR-T terapijama. BBC ipak naglašava kako je ovo istraživanje za sada testirano samo na životinjama i stanicama u laboratoriji te će prije testova na ljudima morati biti provedene dodatne provjere.
Šta kažu stručnjaci?
Lusija Mori i Đenaro De Libero sa Univerziteta u švajcarskom Bazelu poručuju kako ovo otkriće ima “veliki potencijal”. No, ističu kako je sada u vrlo ranoj fazi da bi se moglo govoriti o uspješnoj borbi sa svim vrstama raka.
– Vrlo smo uzbuđeni zbog vijesti o imunološkim funkcijama ove T-stanice i potencijalnoj upotrebi – objavili su.
Danijel Dejvis, profesor imunologije sa Univerziteta u Mančesteru upozorava kako je ovo tek osnovna razina istraživanja te da naučnici nisu tako blizu proizvodnji lijeka za pacijente, ali ističe da je riječ o značajnom otkriću kako za napredak u načinu razumijevanja kako radi naš imunološki sistem tako i za buduće terapije.
(Jutarnji list, BBC)
