Međutim, mišljenja i prijedlozi sindikalaca i poslodavaca su dijametralno suprotna i, po svemu sudeći, opet će Vlada morati da presudi.
Istovremeno, u Vladi RS imaju poprilično šturo objašnjenje o potrebi izmjena i dopuna Zakona o radu, u Savezu sindikata imaju vrlo jasne primedbe i prijedloge, dok poslodavci poručuju da izmjene u principu nisu ni potrebne što se njih tiče.
–Zakon o radu u značajnoj mjeri je uticao na poboljšanje situacije na tržištu rada Republike Srpske, u smislu smanjivanja rigidnosti procedura zapošljavanja i otpuštanja, te kvalitetnijeg i preciznijeg uređivanja prava i obaveza po osnovu rada. Iako je primjena tog zakona generalno ocijenjena kao vrlo pozitivna, u primjeni pojedinih odredaba uočeni su određeni problemi i nedostaci. U tom smislu, formirana je radna grupa koju čine predstavnici Vlade, inspekcije rada i reprezentativnih socijalnih partnera, koja ima zadatak da razmatra potencijalne izmjene i dopune ovog sistemskog zakona – navode u Vladi RS.
Goran Stanković, predstavnik Saveza sindikata RS, kaže da je Sindikat zahtijevao i incirao izmjene i dopune Zakona o radu i Memorandumom o zajedničkim mjerama sa Vladom RS, koji je zaključen krajem 2017.
–Razlog je u činjenici što se Zakon o radu ne primjenjuje u potpunosti. Postoje određena prava, ali ih radnici ne mogu ostvariti, jer nisu zaključeni kolektivni ugovori – navodi Stanković.
Kao primjer navodi pravo na godišnji odmor, odnosno uvećanje dana odmora po osnovu godina radnog staža.
–U Zakonu je definisano da radnik ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora, ali kako nema kolektivnog ugovora, to pravo ne može da ostvari – ističe Stanković.
Zatim navodi pravo na regres, ali nije, kako kaže, utvrđena visina, pa radnici to pravo ne mogu da ostvare.
Zato je Savez sindikata, kako kaže, tražio da se određena poglavlja Zakona o radu detaljno urede, a to su poglavlja “kolektivno pregovaranje”, “odgovornost radnika”, “sistem najniže plate” i “reprezentativnost sindikata i poslodavaca”.
Po njegovim riječima, Sindikat zahtijeva da se najniža plata utvrdi samo za najjednostavnije poslove, odnosno za NK radnike, i za njihov rad u sklopu 40 časova sedmično.
–Sve ostalo mora biti posebno plaćeno. Sada imamo situaciju da u najnižu platu ulazi i prekovremeni i noćni rad, te minuli rad, odnosno sva primanja. Takođe, neki poslodvaci isplaćuju minimalac i onima sa srednjom, ali i sa visokom stručnom spremom. Ako sve ove stvari detaljno uredimo, onda je moguće i da Zakon bude primjenjiv u većoj mjeri, odnosno provodiv u praksi – smatra Stanković.
Napominje da budžetski korisnici imaju kolektivne ugovore s poslodavcima i da su njihova prava i obaveze definisani, dok se predviđene izmjene i dopune Zakona o radu odnose na privredu.
Stanković kaže da je predviđeno da zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu bude usvojen u prvom kvartalu 2020.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić tvrdi da je razlog za formiranje Radne grupe zbog tehničkih izmjena i nekih nejasnoća u Zakonu o radu.
–Sindikat traži da u Zakon o radu uvedu nova prava. To je za nas neprihvatljivo i nećemo pristati na to. Mi smo im rekli da ćemo mi onda tražiti da se ukine pravo na minuli rad i plaćenu pauzu, više u šali nego u stvarnosti, da pokažemo da i mi možemo tražiti ukidanje prava ako oni traže nova prava – ističe Trivić.
U ime poslodavaca poručuje Vladi RS da je bolje da se „drže dogovora oko tehničkih izmjena Zakona o radu“.
Šta ako se ne iskoristi godišnji odmor
–U Vladi Republike Srpske se ponašaju kao da ih bira 60-ak predstavnika poslodavaca, a ne 275.000 radnika Republike Srpske – ocjenjuje Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.
Sindikat uprave djeluje u okviru Konfederacije sindikata RS, koja takođe ima svog člana u Radnoj grupi za izmene i dopune Zakona o radu. Između ostalog, Konfederacija sindikata traži da se iz Zakona o radu izbace pravilnici, a da se definišu kolektivni ugovori po kojima bi se obračunavale plate zaposlenima. Takođe, Konfederacija traži da se omogući svakom radniku uvećanje godišnjeg odmora po osnovu godina radnog staža.
–Ako, recimo, neki radnik ne iskoristi godišnji odmor zbog obima posla, predlažemo isplaćivanje naknade u visini prosječne republičke plate – navodi Marić.
Konfederacija sindikata traži i da se omogući radnicima da ako nisu zadovoljni ishodom mirnog radničkog spora mogu podnijeti tužbu u roku od tri mjeseca.
–Ni po koju cijenu se ne smije mijenjati koeficijent za utvrđivanje sindikalnog organizovanja, jer je potrebno da u pregovorima učestvuje što više sindikata – ocjenjuje Marić.
Srpskainfo, Tijana Grujić
Foto: Profimedia
