Oni navode da je pad ekonomije najgori od Velike depresije iz tridesetih godina prošlog vijeka, te ocjenjuju da je pandemija svijet odvela u “krizu kakva nije postojala”.
Ukoliko pandemija bude dugo trajala to će testirati sposobnosti vlada i centralnih banaka da kontrolišu krizu, dodaje MMF, a prenio je BBC.
Gita Gopinat, glavna ekonomistkinja MMF-a, kaže da bi kriza mogla svjetski društveni proizvod da umanji za devet biliona dolara.
Iako je MMF pohvalio “brzu reakciju” u zemljama poput Velike Britanije, Njemačke, Japana i SAD, navodi se da nijedna zemlja neće biti imuna na ekonomski pad.
Očekuje se da će se globalni rast oporaviti za 5,8 odsto sljedeće godine, ali samo ako se pandemija okonča u drugoj polovini 2020.
Gopinat kaže da velika ekonomska blokada predstavlja “crnu realnost” za političare, koji se suočavaju s “neizvjesnošću oko dugotrajnosti i intenzivnosti šoka”.
“Djelimičan oporavak je projektovan za 2021. godinu”, kaže Gopinat.
Ona navodi i da se prvi put od Velike depresije i od razvijenih ekonomija očekuje da budu u recesiji.
MMF upozorava da se rast u razvijenim ekonomijama neće vratiti na nivo od prije virusa do 2022. godine.
(Tanjug)