Stručnjaci objašnjavaju zašto se to ponekad događa
Nije samo stvar u tome šta jedete.
Ljeto je, vruće je, a želja za sladoledom raste. Naravno, mislite da ćete se počastiti desertom koji je lakši od onih koje jedete zimi, ali nije samo sladoled kriv za to. Vrućina može uzrokovati i debljanje zbog loše termoregulacije i neprospavanih noći.
Zašto se ljeti dobija na težini?
Neki ljudi misle da je ljeto pravo vrijeme za mršavljenje zbog lakšeg jelovnika, bogatog voćem i povrćem, u poređenju sa kaloričnijim zimskim jelovnikom. Drugi, međutim, smatraju da će ljeti biti lakše smršaviti zbog više slobodnog vremena i povećane fizičke aktivnosti. Međutim, često se s odmora vraćamo s nekoliko kilograma viška. Možda je u pitanju promjena prehrambenih navika, ručkovi i večere vani, večere s prijateljima, kokteli i grickalice u pokretu. Ili smo previše opušteni da bismo se zamarali vježbanjem. Ali šta ako je vrućina krivac?
Razlog debljanja zapravo je povezan s porastom temperature, posebno zbog njenog utjecaja na metabolizam, posebno kod žena. Naravno, u problem su uključeni i hormoni, a posebno kortizol, koji se povezuje sa stresom. Naime, kada noći postanu “tropske”, kao što se već dogodilo ovog ljeta, spavanje postaje sve teže. Jedna od posljedica je povećan dnevni umor, kao i povećana razdražljivost i iscrpljenost, što je upravo povezano s povećanim nivoom kortizola.
Više kortizola, više žudnje za hranom
Kortizol dovodi do povećane žudnje za takozvanom “hranom za utjehu”, hranom koja pruža zadovoljstvo i privremeno smanjuje psihički pritisak.
– Jedna pretpostavka je bitna: san je odličan za balansiranje naše energetske funkcije i važan element zdravog načina života. Oni koji imaju povremen i nedovoljno sna jedu više. Neregulisana ishrana često kulminira noćnim jedenjem – objašnjava Annamaria Colao, profesorica endokrinologije i metaboličkih bolesti i šefica Odjeljenja za integrisanu njegu endokrinologije, dijabetologije i ishrane na Univerzitetu „Federico II“ u Napulju.
San i težina
– Treba uzeti u obzir i da ako loše spavate, dijelom i zbog vrućine, dolazi do promjene melatonina, koji ne samo da reguliše san već i metabolizam. Smanjuje našu potrebu za inzulinom, što znači da ako dobro spavamo, kao da noć koristimo za eliminaciju otpadnih produkata i održavanje idealne tjelesne težine. Tome treba dodati i činjenicu da ako prekinemo san, tokom dana se osjećamo umorno i teško se koncentriramo, što uzrokuje stres i, zajedno s povećanjem kortizola, povećava i sposobnost sinteze masnog tkiva i masti. U prijevodu, to znači da se povećavaju težina i obim struka – objašnjava prof. Colao.
Toplota i drugi hormoni
Kortizol nije jedini hormon uključen u moguće debljanje tokom vrućih mjeseci. Grelin, na primjer, se povećava, a s njim i osjećaj gladi, dok leptin, hormon sitosti, opada. Rezultat je veća želja za hranom, posebno hranom za utjehu.
– Grelin i leptin su zapravo suprotnosti i imaju sezonski učinak. Grelin se povećava zimi, a smanjuje ljeti i obrnuto. Međutim, treba uzeti u obzir da moderni čovjek ne živi kao u prošlosti. Danas imamo struju i grijanje, tako da klimatski uslovi ne utiču na nas na isti način. Stoga, nisu svi manje gladni ljeti, a više zimi – kaže prof. Colao.
Ne, metabolizam se ne usporava.
Još jedno uobičajeno vjerovanje je da se metabolizam ubrzava ljeti. Nažalost, ovo je velika zabluda, jer tijelo obično pokušava koristiti manje energije kako bi smanjilo potrošnju energije.
– U stvari, ono što se mijenja jeste potražnja za energijom, koja se uveliko koristi za termoregulaciju. Drugim riječima, zimi trošimo više kalorija da bismo podigli temperaturu jer se tijelo mora boriti protiv hladnoće i održavati nas toplima, dok se u vrućini potrošnja energije smanjuje jer se tijelo ne mora zagrijavati i usporava svoj rad. Stoga se ljeti prirodno osjećamo manje gladnima. Međutim, kada su temperature užasne, manje smo motivirani i za kretanje na otvorenom i vježbanje – objašnjava prof. Colao.
Lagana dijeta?
Još jedna ljetna obmana je ideja da je bolja, ili barem lakša ishrana, rezultat povećanog udjela salata i svježeg voća na jelovniku. Međutim, često zaboravljamo da se unos kalorija može povećati, a da toga nismo ni svjesni. Samo pomislite na primamljive sladolede, sorbete, slatka i ledena pića za happy hour, često popraćena visokokaloričnim grickalicama.
– Prerađena, industrijska hrana, uključujući sladoled, se duže probavlja nego svježe voće i povrće, a zaslađena pića ne gase žeđ kao voda – napominje endokrinolog. A da ne spominjemo kalorijsku vrijednost sladoleda u poređenju s povrćem i voćem ili zaslađenih pića u poređenju s vodom.
Stručni savjet
– Definitivno sam protiv alkohola generalno, ali preporuke za ishranu trebale bi uzeti u obzir vaše godine i način života. Sljedeće pravilo vrijedi za sve: voće i povrće nikada ne bi smjeli izostati iz ručka ili večere, kao ni tekućina u obliku vode ili, barem, smutija. Proteini su dobri, kao i ugljikohidrati, ali je važno ne zanemariti tjelovježbu. Također, uvijek je bolje dati prednost neprerađenoj hrani, a ako vam je potrebna hrana za utjehu, neka to bude voće, čak i u obliku domaće granite ili domaćeg sladoleda – savjetuje endokrinolog, dodajući da težina treba biti kompas. Indeks tjelesne mase trebao bi biti manji od 25, a obim struka znatno manji od 88 cm za žene i 101 cm za muškarce.
