Operacije na jugozapadnoj granici SAD su dostigle gotovo milion za fiskalnu godinu 2019, koja je završena krajem septembra, rekao je Mark Morgan na konferenciji za novinare u Vašingtonu.
SAD su 2019. godine suočene ilegalnim ulascima iz Meksika, uglavnom državljana centralnoameričkih država koji bježe od nasilja i siromaštva. Taj priliv je izazvao krizu na granici s pretrpanim prihvatnim centrima i očajnim sanitarnim uslovima.
Uprkos “politici nulte tolerancije” na granici prema porodicama, uz hapšenje roditelja i stavljanje djece u prihvatne centre, hapšenja su dostigla vrhunac od 144.000 u maju. Od tada broj uhapšenih opada i u septembru je iznosio 52.000, rekao je Morgan.
Da bi smanjila broj dolazaka neželjenih stranaca, američka vlada vrši pritisak na Meksiko da rasporedi trupe na svojoj južnoj granici da bi spriječio dolazak migranata, većinom iz Salvadora, Hondurasa i Gvatemale.
Meksiko je prihvatio da tražioci azila čekaju u Meksiku da njihov predmet bude riješen u SAD. Sada je 51.000 ljudi u toj situaciji.
Sporazumi o saradnji s centraloameričkim zemljama, odakle dolaze migranti su zaključeni sa SAD, ali udruženja za odbranu ljudskih prava ocjenjuju da te zemlje nisu ni dovoljno sigurne, niti dovoljno bogate da prihvate migrante.
Administracija predsjednika Donalda Trampa, kome je prioritet borba protiv ilegalne imigracije, gradi zid duž 3.200 kilometara granice s Meksikom.
Ukupno je svega 115 kilometara opremljeno novim sistemom zaštite koji obuhvata fizičku barijeru, rasvjetu i puteve za patroliranje, rekao je Mark Morgan. On je dodao da do 2020, kada Tramp izađe na izbore za drugi mandat, granična policija očekuje da će taj sistem biti produžen na 700 kilometara granice.
BETA
