Osim dobrog osjećaja, možete li da zamislite i šta biste sve postigli poslije nekog vremena kada biste svaki dan koristili maksimalno?
Biti produktivan znači postizati željene rezultate uz što manji utrošak vremena i energije. Svi mi želimo da budemo produktivni kako bismo imali više vremena za dokolicu ili možda za još veće rezultate. Ipak, koliko god se trudili da budemo fokusirani, ponekad je gotovo nemoguće oduprijeti se svim tim stvarima koje nam neobjašnjivo skreću pažnju.
Neka ranija istraživanja pokazala su da se produktivnost povećava kada imamo na umu viši cilj. Kada pronalazimo smisao u tome što radimo i kada smo fokusirani na elemente tog velikog krajnjeg cilja, u stanju smo da efektnije mobilišemo energiju i pokrenemo se na akciju.
Motivacija se nesumnjivo može naći i u mislima velikih umova. Ukoliko čitamo čuvene citate onih koji su postigli nešto veliko, možemo da spoznamo i drugačiji mindset.
Svakako da nismo svi isti i ne pomažu svima iste metode. Iz tog razloga, u nastavku ukazujemo na tri različite metode za poboljšanje produktivnosti.
- Postavite specifične ciljeve
Postavljanje ciljeva ne odnosi se samo na određivanje opšteg pravca u životu. Na primjer, ciljevi kao što su „želim da budem sretan, cilj mi je da budem uspješan u poslu, želim da zarađujem mnogo novca” jesu opšta mjesta. Potrebno je preciznije definisati šta to tačno želimo – kako ćemo biti sretni, na koji način ćemo biti uspješni itd.
Osamdesetih godina je na Univerzitetu Maryland sprovedena najveća studija ikada osmišljena, koja se odnosila na veze između postavljanja ciljeva i produktivnosti. Pokazano je da izazovni i specifični ciljevi dovode do većeg učinka od onih opštih, manje definisanih ciljeva.
Možete koristiti SMART koncepte i postarati se da ciljevi koje postavljate budu:
S – specific, tj. dobro definisani;
M – measurable, mjerljivi;
A – achievable, ostvarivi;
R – realistic, realni;
T – timely, postavljeni u vremenski okvir.
- Pomodoro tehnika
Čuvena pomodoro tehnika je namijenjena onima koji vole da imaju punu kontrolu nad svojim vremenom. Ova tehnika podrazumijeva da zadatak koji treba da uradite podijelite na veći broj manjih zadataka.
Podesite tajmer na 25 minuta i radite fokusirano tih 25 minuta. Čim vrijeme istekne, stajete. Nevažno da li ste na korak od završetka određene cjeline, prestajete sa radom čim čujete alarm. Napravite pauzu od 3 do 5 minuta, nakon čega nastavljate tamo gdje ste stali, opet sa podešenim tajmerom od 25 minuta. Dakle, nakon 25 minuta rada slijedi 3 do 5 minuta pauze. Na svaka četiri kruga pravite dužu pauzu: od 15 minuta do pola sata.
Iako na prvi pogled djeluje da je nepotrebno praviti tako kratke pauze tako često, upravo ovaj mali predah znatno utiče na produktivnost u radu.
- Isključite se sa društvenih mreža
Možda mnogima povlačenje sa društvenih mreža zvuči zastrašujuće i složićemo se da nije lako. Postoji taj strah da nešto ne propustimo, naročito ako smo navikli da provodimo mnogo vremena na mrežama. Ipak, ta nekontrolisana potreba za besciljnim pregledanjem donosi više štete nego koristi. Što ste više vezani za društvene mreže, to je neophodnije da nešto uradite po tom pitanju.
Za početak možete sebe ograničiti na 15 minuta dnevno. Možete prvo početi sa pola sata, pa postepeno da smanjujete dok ih konačno ne deaktivirate. Poslije nekog vremena uopšte nećete osjećati potrebu da provjerite šta je novo na feedu. Tada ćete postati svjesni koliko su vam zapravo vremena oduzimale društvene mreže i koliko ima produktivnijih načina da se to vrijeme iskoristi.
Kada budete pronašli metodu za poboljšanje produktivnosti koja radi za vas, bez sumnje ćete imati višak vremena i jedan ispunjeniji život. Šta znači ispunjen život, to je opet individualno. Neko će višak vremena željeti da iskoristi da se posveti sebi, da konačno počne da trenira, da više izlazi, da se posveti porodici, a oni ambiciozniji će možda željeti da rade na ličnom usavršavanju i da povećaju svoju zaradu.
Na koji god način da iskoristite višak vremena, osjetićete rasterećenje na kraju dana i dugoročno ćete smanjiti stres.
