Merkelova je obraćanje medijima počela ukazivanjem na slučaj Alekseja Navaljnog, rekavši da je iz nemačke perspektive neprihvatljivo njegovo zatvaranje.
Ona je zatražila od Rusije da opozicionog lidera pusti na slobodu.
Takođe je izrazila razočarenje što su tri njemačke nevladine organizacije stavljene na listu nepoželjnih nevladinih organizacija.
Putin je, na zajedničkoj konferenciji za štampu, rekao da je u fokusu spoljnopolitičkih razgovora bio Avganistan i poručio da treba da prestane neodgovorna politika spoljnog nametanja.
Ukazao je da su talibani preuzeli kontrolu nad gotovo cijelom zemljom i da treba održati državu Avganistan.
“Treba da prestane nametanje tuđe demokratije bez uzimanja u obzir tradicije, vjere i drugih specifičnosti te zemlje. Znamo odlično Avganistan i znamo kako zemlja živi, te odlično znamo da nije moguće spolja nametnuti strukture”, podvukao je on.
Rekao je da međunarodna zajednica mora da prati situaciju i da je bitno da se ne dozvoli da teroristi dospiju u druge zemlje pod plaštom izbjeglica.
Merkelova je istakla da je frustrirajuća situacija da su se talibani vratili i kontrolišu zemlju, ali da je to realnost.
Naglasila je da je za Njemačku prioritet da izbavi ljude koji su 20 godina radili u Avganistanu za tu zemlju.
Zamolila je Rusiju da u razgovorima sa talibanima ukaže na važnost humanitarne saradnje i da ljudi koji su radili za Njemačku godinama dobiju priliku da napuste zemlju.
Istakla je da Njemačka nije željela da nametne tuđi sistem u Avganistanu, ali da se moglo vidjeti da žene i djevojčice rado idu u školu, na posao.
Po pitanju Ukrajine Putin je, najprije pohvalio Merkelovu za njene napore u rješavanju krize, podsjećajući da je na njenu inicijativu uspostavljen Normandijski format.
Međutim konstatovao je da na žalost do sada nije pošlo za rukom da se uspostavi mir.
Izrazio je zabrinutost zbog situacije na liniji razgraničenja, ukazujući da je od početka avgusta bilo više od 1.000 slučajeva kršenja primirja.
Takođe je izrazio zabrinutost zbog niza zakona koje je Ukrajina usvojila, a koji su, kaže, suprotni Sporazumu iz Minska.
“Rukovodstvo Ukrajine je odlučilo da ne želi mirno rešenje situacije“, konstatovao je Putin.
Rekao je da se nada da će Merkelova, koja poslije Moskve putuje u Kijev, uticati na ukrajinske vlasti da poštuju preuzete obaveze.
Merkelova, međutim, konstatujući da postoji stagnacija u Normadijskom formatu, ukazala je da i dalje stalno umiru ukrajinski vojnici na liniji razdvajanja.
Takođe je konstatovala da je aneksijom Krima prekršen teritorijalni integritet Ukrajine, i najavila da će se do kraja svog mandata zalagati da se osigura ukrajinski suverenitet.
Kada je reč o Belorusiji Merkelova je osudila korišćenje izbeglica kao “hibridno oružje”.
Putin je ukazao da dvije zemlje imaju suprotan stav po pitanju Belorusije i da Moskva smatra da se problemi u toj zemlji moraju rješavati u okviru te države.
Putin i Merkel su prenijeli da su razgovarali i o Iranu, Libiji i Siriji.
Kada je riječ o bilateralnoj saradnji Putin je ukazao da je Njemačka prioritetni politički i ekonomski partner Rusije.
Kazao je da se raduje posjeti Merkelove, koja je suvjereno 16 godina vodila svoju zemlju i sa kojom je stalno bio u kontaktu.
I Merkelova je naglasila da je za 16 godina bila 16 puta u Moskvi, te da je bitno, i pored suprotnih stavova, održati dijalog jer razgovori nemaju alternativu.
Govoreći o projektu gasovoda Sjeverni tok 2 Merkelova je ukazala da se ne radi o bilateralnom nemačko-ruskom projektu, već projektu evropskog karaktera u kojem učestvuju firme iz različitih država.
Kada je riječ o klimatskim promjenama Merkelova je ukazala da su obje zemlje pogođene i izrazila uvjerenje da bi po tom pitanju sve zemlje trebalo tijesno da sarađuju.
Tanjug
