Kamion pun Starlinkovih tanjira stigao je u Ukrajinu, a potpredsjednik vlade zemlje zahvalio se Ilonu Masku, koji vodi ovu firmu.
Nije najjasnije kuda se u se oni uputili – ali vrlo je vjerovatno da će ih koristiti sama vlada.
Trenutno je pristup internetu u Ukrajini prilično dobar, ali očekuje se da će se kvariti kako se sukob bude pogoršavao.
Za to vrijeme, kompanije pokušavaju da se dočepaju tanjira, kao rezervnog sistema veze.
Potpredsjednik ukrajinske vlade Mihailo Fedorov zatražio je Maskovu pomoć i tvitovao sliku pristiglih Starlinkovih tanjira.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Ilon Maks razgovarali su u nedjelju 6. marta.
Zelenski je tom prilikom pozvao inovatora da posjeti Ukrajinu poslije rata. Vlasnik kompanije SpejsIks je rekao da se raduje posjeti.
Kako Starlink funkcioniše?
Uključite tanjir, ili terminal, kako se zvanično zove, i on se automatski poveže na najbliži Starlinkov satelit na nebu, kojih ima više od 2.000.
Satelit potom komunicira sa najbližom zemljanom stanicom, odnosno kapijom, koja obezbjeđuje internet.
Ove kapije locirane su širom svijeta, ali ne smiju da budu predaleko od mjesta koje želi internet konekciju.
Srećom po Ukrajinu, jedna kapija postoji u susjednoj Poljskoj.
Internet konekcija putuje od kapije do satelita, a potom do terminala.
Korisnici prosto povezuju svoj ruter na terminal, a tehnologija sama obavlja sve ostalo.
Jedan od najvećih problema sa prethodnim verzijama satelitskog interneta bilo je kašnjenje veze, ali Starlinkova konstelacija satelita relativno je nova tehnologija – oni operišu u niskoj Zemljinoj orbiti, tako da se kašnjenje mjeri u milisekundama umjesto u sekundama.
To obično ima svoju cijenu.
U Velikoj Britaniji bi vas koštalo 495 funti po tanjiru (uključujući dostavu), a zatim mjesečna pretplata iznosi 89 funti.
Ne postoje naznake da će Ukrajincima ova usluga biti naplaćena.
Terminalima je potreban čist pogled na nebo da bi funkcionisali, a postoji aplikacija koja pomaže korisnicima da pronađu najprikladnije mjesto za njihovo postavljanje.
Obično se u obzir uzimaju drveća sa gustom krošnjom i druge prepreke – u Ukrajini, međutim, korisnici će morati da vode računa o bezbjednosti i kako će oni izgledati ruskim snagama.
Jednom kad su postavljeni, brzina koju nude varira, ali jedan korisnik koji već ima pristup terminalu tvitovao je u ponedjeljak da je neko vrijeme uspio da dostigne brzinu od 200 megabita po sekundi.
Koliko će koristan biti Starlink?
Poslovni ljudi, kao što je Stepan Veselkovski, izvršni direktor IT Klastera iz Lavova, pokušavaju da se dočepaju više terminala, ali pokazalo se da to nije lako.
“Pokušavamo da kupimo prijemnike, ali nisam siguran da ćemo uspjeti”, poručio je.
Internet veza u većini ukrajinskih gradova trenutno dobro funkcioniše, ali kompanijama će biti važno da imaju rezervni plan ako mreža padne, kaže Veselkovski.
NetBloks, koji prati brzinu interneta u Ukrajini, za BBC je rekao da je primijetio da je došlo do prekida internet veze u nekim oblastima, kao što je Sjeverodonjeck, aktuelni administrativni centar oblasti Lugansk.
“Prijatelji i porodica prijavili su da posljednjih sati nisu imali kontakt sa najmilijima”, tvitovao je on prošle noći.
Ova firma kaže da se trenutno vidi kako je internet brzina na 80 odsto od uobičajeno zabilježenog nivoa.
Ali Alp Toker iz NetBloksa upozorio je da se Starlink ne doživljava kao zamjena za telefonske mreže i veze široko propusnog opsega: “Starlink može da obezbijedi konektivnost stvarajući lični hotspot za ljude koji su u blizini uređaja. Tako da je to veoma korisno za novinare, grupe pokreta otpora ili izabranu vladu.”
Toker je rekao da su ovi uređaji najkorisniji za omogućavanje novinarima i političarima da prenesu informacije ostatku svijeta, ako dođe do prekida svih veza u Kijevu.
“Čak i ako dolaze od odabrane nekolicine koji su izabrani da dobiju te uređaje, to je bolje nego da nema apsolutno nikakvih informacija.”
Je li bezbjedno?
Neki su doveli u pitanje bezbjednost korišćenja satelitske internet veze tokom ratnog sukoba, sugerišući da bi ruske snage mogle da gađaju upravo ove tanjire.
U naširoko podijeljenom Twitter nizu Džona Skot-Rejltona, višeg istraživača iz Sitizen leba, kaže se da je bilo “dobro vidjeti” Maskovu ponudu da pomogne, ali je upozorio korisnike da budu pažljivi, istakavši: “Rusija ima višedecenijsko iskustvo u gađanju ljudi putem otkrivanja njihove satelitske komunikacije”, prenosi BBC na srpskom.
Ali Toker je rekao da “iako postoji određeni rizik kad je u pitanju otkrivanje pojedinaca preko, na primjer, dronova koji nadlijeću oblast”, veća opasnost po obične građane najvjerovatnije će biti objašnjavanje zašto uopšte posjeduju jedan takav uređaj.
Koje druge opcije postoje?
Starlink nije jedina kompanija za satelitski internet koja radi u regionu.
Komercijalna kompanija za satelitski internet Viasat saopštila je 24. februara, dana kad je Rusija započela invaziju, da je pretrphela “sajber-događaj” koji je uticao na usluge veze široko propusnog opsega.
Kompanija nije rekla ko ili šta je stajao iza njega, ali je dodala da doživljava “djelimični prekid mreže” koji pogađa internet usluge za mušterije fiksnog široko propusnog opsega “u Ukrajini i drugim zemljama na evropskoj KA-SAT mreži”.
“Istražujemo i analiziramo našu evropsku mrežu i sisteme da bismo otkrili glavni uzrok problema i preduzimamo mjere predostrožnosti kod drugih mreža kako bismo spriječili nove napade dok pokušavamo da povratimo uslugu pogođenim mušterijama”, rekla je kompanija za CNBC.
Nezavisne.
