HDZ BiH gubi živce zbog izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i traži da se to u budućnosti spriječi, tako što bi opštine i gradovi u kojima su Hrvati većina u FBiH birali hrvatskog člana Predsjedništva. Veruju da to nikad ne bi bio Komšić.
Mada to još nisu izgovorili oni, nego Milorad Dodik, u igri je čak i hrvatski bojkot idućih opštih izbora u BiH. Na svojoj strani ovaj put imaju podršku Zagreba.
– Izborni zakon ide na štetu hrvatskog naroda i treba ga mijenjati. Tročlano Predsjedništvo BiH je zamišljeno da se biraju tri predstavnika naroda, što nije slučaj – poručio je iz Mostara hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman.
Na strani Čovića indirektno je i Milorad Dodik, odnosno predstavnici RS, takođe uz argument da jedan narod nikada ne treba da bira predstavnike drugog konstitutivnog naroda.
Radikalizacija
S druge strane, lider SDA na svojoj strani ima tzv. probosanske stranke, koje smatraju da je konstitutivnost naroda prevaziđena (iako piše u Ustavu BiH) i da je vrijeme za građansku BiH po principu jedan čovjek – jedan glas. Takođe, na strani Izetbegovića su i presude Evropskog suda za ljudska prava (jedna od njih je “Sejdić i Finci”), koje poništavaju konstitutivnost naroda u BiH i govore o ljudskim pravima pojedinaca da biraju i budu birani na svakom prostoru BiH i za svaku funkciju.
Desi li se da SDA popusti pod pritiscima HDZ i udovolji njihovim zahtjevima, jasno je da bi u tom slučaju lider DF Željko Komšić ispao žrtveno jagnje, jer više nikad ne bi mogao da bude izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ako, pak, Izetbegović nastavi da ignoriše zahtjeve Hrvata u BiH i Hrvatske, rizikuje očigledno spremnu radikalizaciju političkih prilika u FBiH, čiji ishod u ovom trenutku nije poznat.
Evropska praksa
Međutim, Željko Komšić za Srpskainfo tvrdi da niko neće prihvatiti HDZ-ove antievropske zahtjeve, jer je to žrtvovanje BiH, a ne njega i DF.
– Na hipotetička pitanja je uvijek nezahvalno davati konkretne odgovore. Međutim, smatram da je potrebno istaći da Izborni zakon nije samo stvar HDZ, SDA, DF ili bilo koje druge stranke, nego stvar od najvećeg interesa svih građana BiH – upozorava Komšić.
Prema njegovim riječima, većina građana je protiv onoga što u pogledu izmjena Izbornog zakona zahtijeva HDZ, jer se radi o „anticivilizacijskim zahtjevima, koji su u potpunoj suprotnosti s evropskom pravnom praksom“.
– Istovremeno, uvjeren sam da je većina građana BiH za izmjene Izbornog zakona na tragu provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, kakve je uostalom u parlamentarnu proceduru uputio DF, a što nije daleko od stava kako SDA, tako ni od stava ostalih probosanskih stranaka. Tako da ne vidim iz kojeg razloga bi SDA prihvatila ono što je neprihvatljivo za sve probosanske stranke i ono što je anticivilizacijski, niti na kraju mislim da bi to iko prihvatio, pa ni SDA, jer u tome slučaju SDA ne bi žrtvovala ni Komšića, ni DF, nego Bosnu i Hercegovinu, odnosno žrtvovala bi sve protjerane, osakaćene i sve one koji su bili žrtve – poručuje Komšić.
Kako kaže, jedini koji zapravo imaju nešto tu da prihvate su političari iz HDZ.
– A to nešto su evropski pravni standardi i principi, da uvide realnost i shvate da njihovo odbijanje toga unazađuje ovu zemlju, sve njene građane i narode. Stvari jednostavno stoje tako i nikako drugačije – zaključuje Komšić.
Smrtovnica
Politički analitičar Slavo Kukić smatra da bi, u slučaju prihvatanja zahtjeva HDZ, definitivno bila „napisana smrtovnica građanskim političkim partijama u BiH“.
– To bi, prema savremenim shvatanjima demokratije, bilo rješenje koje bi BiH udaljavalo od demokratskih principa organizacije društva. Istovremeno bi tim zahtjevima definitivno bila dovršena etnička podjela, etnička teritorijalizacija BiH. Zato mi se takva mogućnost čini prilično nerealnom, iako je ne treba isključivati, jer ona ne odgovara samo Čoviću ili samo Dodiku, onda odgovara nacionalistima generalno – kaže Kukić za Srpskainfo.
Kako se koncept „građanske BiH“ uklapa u temelj BiH, njen Ustav, Dejtonski sporazum, u kome se govori o zemlji tri konstitutivna naroda?
– To je pojednostavljivanje onoga što piše u dejtonskom Ustavu. Tamo decidno piše da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda i ostalih građana, a spominju se i nacionalne manjine. Nisu konstitutivni narodi izdignuti niti jednu stepenicu iznad ostalih građana. Ako se taj princip prevede na operativni jezik, onda je potpuno neutemeljena teza o BiH kao zemlji tri naroda – tvrdi Kukić.
Prema drugoj dimenziji ove teze, dodaje Kukić, ako se i prihvati konstitutivnost naroda, ona se ničim ne može ograničiti samo na jedan dio BiH.
– Ako je BiH zemlja tri konstititivna naroda, onda su ti narodi konstituenti na čitavom njegovom prostoru. Po sadašnjim rješenjima u Izbornom zakonu BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci nisu konstituenti na čitavom prostoru BiH. Bošnjak i Hrvat ne mogu da budu kandidati za člana Predsjedništva BiH ako žive u RS, niti Srbin ako ima nesreću da živi na prostoru FBiH – zaključuje Kukić.
Čolo: Prvo presude, pa sve ostalo
Parlamentarka SDA Alma Čolo naglašava da prvo treba da ispoštujemo presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Šlaku protiv BiH), pa tek onda da se bavimo pitanjem koje potenciraju Hrvati.
– U ponedjeljak učestvujem na sjednici Komiteta za pravna pitanja Savjeta Evrope, na dnevnom redu je izvještaj o izvršenju presuda Evropskog suda. Poseban pasus je posvećen BiH, njenoj nemogućnosti da dođe do konsenzusa oko ustavnih amandmana koji bi išli u pravcu poštivanja presuda. Ponovo ću reći da nema političke odlučnosti da se presude ispoštuju, iako je to naša međunarodna obaveza od momenta kada smo postali članica Savjeta Evrope – kaže Čolo za Srpskainfo.
Ne zna da li će biti pomaka u skladu sa zahtjevima HDZ, ali primjećuje da kod predstavnika HNS postoji samo odlučnost da se udovolji legitimnom predstavljanju Hrvata, dok ih Evropski sud ne zanima.
– Za to koriste samo jednu presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na Dom naroda FBiH, a nikako na Predsjedništvo i Dom naroda BiH. To je presuda “Ljubić”, koja nema nikakve veze sa ovim što oni traže. U obrazloženju presude se, istina, pominje da vlast proizlazi iz naroda, ali pod narodom se misle svi građani svake zemlje – smatra Čolo.
Foto: Andrej Cukic/EPA
Autor: Slobodan Popadić, Srpskainfo
