Drugačija taktika
Mediji širom svijeta puni su fotografija i snimaka Šveđana kako opušteno šetaju gradskim ulicama, škole su mjesta okupljanja đaka, a zemlja nije uvela nikakve obvezujuće mjere izolacije. Umjesto toga, starijima su savjetovali da održavaju socijalnu distancu, zaposlenima je preporučen rad od kuće, a apelovano je i da se odlože sva putovanja koja nisu nužna.
Liberalna strategija
Takav pristup izazvao je velike kritike u dijelu javnosti, među kojima su i 22 uticajna naučnika koji su u švedskim novinama Dagens Najheter objavili otvoreno pismo, tvrdeći da su švedske javnozdravstvene vlasti potpuno zakazale. Traže da političari hitno uvedu strože mjere, dodajući da je stopa smrtnosti od korona virusa u švedskim domovima za stare drastično veća od one u ostalim nordijskim zemljama – u Švedskoj je mrtvih 131 na milion ljudi, dok ih je u Danskoj 55, a u Finskoj svega 14.
Iza ovako liberalne strategije stoji državni epidemiolog Anders Tegnel sa Nacionalnog instituta za javno zdravlje. On je najprije iznosio uvjerenja da se virus neće proširiti iz Kine i da će biti dovoljno motriti na pojedinčne slučajeve koji dolaze iz te zemlje. Tako je hiljadama švedskih porodica koje su se krajem februara vratile sa skijanja u italijanskim Alpima savjetovano da se vrate na posao i u školu ako ne pokazuju vidljive simptome.
Kada pandemije stugla i u Švedsku, a sve odluke o nacionalnom odgovoru na nju pale na njega, on je krizi pristupio na osnovu sopstvenih ubjeđenja.
–Mislim da se naš pristup precjenjuje širom svijeta. Pokušavamo da zadržimo krivu rasta bolesti, u suprotnom bi naš cijeli zdravstveni sistem mogao da kolabira. Ovo nije bolest koju je moguće zaustaviti, barem ne prije nego što razvijemo vakcinu. Moramo pronaći dugoročno rješenje. Švedski zakoni o zaraznim bolestima baziraju se na dobrovoljnoj osnovi i individualnoj odgovornosti. Građani imaju odgovornost da ne šire zarazu. To je osnova od koje smo krenuli, jer prema postojećim zakonima nemamo na osnovu čega da zatvaramo gradove. Karantin se može odrediti na manjim područjima poput škola ili hotela, ali ne možemo zatvoriti čitava geografska područja – objasnio je.
Tegnel dodaje kako dugotrajni karantini, po njegovom mišljenju, istorijski gledano nemaju nikakve rezultate.
–Zatvaranje granica je smješno jer je COVID-19 u svakoj evropskoj zemlji. Važnije je nadzirati kretanje unutar Švedske. Kao društvo, radije smo odabrali kontinuirano podsjećanje ljudi da se pridržavaju zaštitnih mjera. Potpuno zatvaranje bilo bi kontraproduktivno – dodao je.
Glavna rasprava trenutno se vodi oko mjera u domovima za starije, gdje se nalaze najrizičnije grupe stanovništva. Tegnel ne vjeruje da ovako liberalan pristup može da bude rizičan za starije stanovništvo.
Očuvanje psihičkog zdravlja
–Ne vjerujem da je to slučaj. Imali smo porast broja oboljelih u domovima, ali to nije dramatično. Škole će ostati otvorene. Zatvaranje škola u ovom trenutku ne bi imalo smisla, to je razumno samo u početku epidemije. Za tjelesno i psihičko zdravlje važno je da škole ostanu otvorene, to je važnije nego korist koju bismo ostvarili njihovim zatvaranjem – rekao je epidemiolog.
Prema Tegnelu, asimptomatski slučajevi, koje mnogi smatraju najvećim krivcima za brzo širenje, uopšte nisu problematični.
–Postoji mogućnost da su oni zarazni, što sugerišu i neke nedavne studije. Ali, broj ljudi koje oni zaraze vjerovatno je prilično mali u poređenju sa osobama koje pokazuju simptome. U normalnoj distribuciji zaraze oni su na margini, dok većina otpada na ljude sa simptomima na koje zaista treba paziti – rekao je on, a prenio Jutarnji.hr.
Ipak je izbjegao direktan odgovor na pitanje da li smatra da je švedski pristup uspješan.
–To je vrlo teško znati. Prerano je za to. Svaka zemlja treba da postigne “imunitet krda” na ovaj ili onaj način, a mi ćemo do njega stići drugačijim putem. Ali, koliko će dugo trajati imunitet krda, to ne možemo znati – rekao je.
Argumenti protiv
Švedski pristup epidemiji zasniva se na tome što ta nacija pokazuje jedinstvenu kombinaciju povjerenja u javne institucije i individualizma. Ukratko objašnjeno, vlada vjeruje svojim građanima da će slušati i neobavezujuće savjete, a građani zauzvrat vjeruju da vlada radi u njihovom interesu i ponašaju se u skladu sa preporukama.
Na taj pun krug povjerenja dodajte i činjenicu da su Šveđani tradicionalno “hladna nacija” koja i inače drži do “socijalne distance” i dobijate unikatno okruženje u kome bi gore opisan model mogao da uspije. Međutim, kako je stopa smrtnosti u zemlji rasla do jedne od najvećih u svijetu, domaći i stani stručnjaci su sve glasnije upozoravali da bi “švedski pristup” mogao da doživi katastrofalan neuspjeh.
U osnovi njihovih upozorenja nalazi se nekoliko argumenata.
Prvo, nije jasno da li je uopšte moguće steći kolektivni imunitet na ovu bolest jer je i dalje nepoznato koliko su, i da li uopšte, osobe koje su preležale korona virus otporne na njega. Nakon što su pojedine zemlje najavile izdavanje “imunoloških pasoša” ili sertifikata na osnovu kojih će izliječeni moći da putuju i rade, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala je upozorenje da se to ne čini, jer nema dokaza da izliječeni stiču imunitet.
Drugo, i ako neka nacija važi za poslušnu, to ne znači da nema pojedinaca, i to mnogo njih, koji će i dalje postupatu suprotno preporukama. Tako su u Švedskoj zabilježeni slučajevi da su neki organizatori događaja namjerno prodavali 499 ulaznica, znajući da su zabranjena okupljanja više od 500 ljudi. Stariji ljudi, osjećajući mali pritisak vlasti, nastavili su da se kreću na prometnim mjestima, kafići i dalje rade do duboko u noć, mnogi ne propisujući odstojanje među mušterija.
Treće, Švedskoj na ruku ide mala gustina naseljenosti. Kako piše Tajm, interpersonalna distanca je važna u toj zemlji, a oko 40 posto domaćinstava čini jedna osoba bez djece. Međutim, ova statistika je narušena dolaskom velikog broja migranata, pa postoje predgrađa u kojima je gustina naseljenosti drastično skočila. To može biti objašnjenje zašto migranti čine nesrazmerno veliki dio u ukupnoj smrtnosti, pored činjenice da je njima teže dostupna zdravstvena njega.
Srpskainfo
Foto: Anders Wiklund/EPA
