ETIAS sistem, kojim su se trebali kontrolisati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine. Ipak, neke novine uvode se od 1. januara.
Najviše kontraverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam evra. Toliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prelazu.
Iako je ETIAS odgođen, prema šengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar perioda od 180 dana, piše Slobodna Dalmacija.
Dužina boravka
– Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor.
– Dužina prethodnog boravka računa se za period 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU boraviti još 45 dana – pojašnjavaju iz MUP RH.
Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog šengenskog kalkulatora. U šengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Hrvatske prema graničnim pečatima otisnutim u pasoš u prethodnih 180 dana.
Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni državljani BiH imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova šengenska pravila nisu najbolje sjela.
Za razliku od ETIASA koji je samo na papiru, šengenska pravila prometa robe i putnika su puno stroža. Sigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prelazima.
Šta se mijenja na ovim prelazima od prvog dana Nove godine? Šta građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili ljekaru mogu očekivati od novih pravila?
Riba može, ali
Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Većinu dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive u BiH. Za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.
Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU prostora tretiraju se kao državljani Evropske unije. Prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prelazi za pogranični saobraćaj s BiH ostaju i dalje u funkciji. Na njihov sistem ne utiču šengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.
Šta se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz BiH, tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Šengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u Hrvatsku tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za bebe. Ista količina propisana je za hranu za kućne ljubimce, med ili jaja.
Koliko novca
Što se tiče biljki, biljnih proizvoda, voća i povrća u Hrvatsku se za ličnu potrošnju može unijeti samo tropsko voće. To su banane, ananas, hurme, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krompira je zabranjeno.
Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cvekla, celer rotkvica, kupus, karfiol, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, paradajz, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svom prtljagu mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 evra u putnom i željezničkom prometu te 430 evra u zračnom i pomorskom prometu. U Hrvatsku se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.
Kućni ljubimci
Putnici koji u svom prtljagu nose gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Takođe su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.
S obzirom na nova šengenska pravila, ali i sve veće cijene, šoping preko granice u Hercegovini već je odavno opao. Nisu više atraktivne ni benzinske pumpe u BiH jer je gorivo posljednjih mjeseci jeftinije u Hrvatskoj. Jedino što se stvarno isplati kupiti jesu cigarete, koje su značajno jeftinije u BiH nego u Hrvatskoj.
Međutim, ako se poštuju šengenska pravila odzvonilo je kupovini cigareta preko granice jer je dozvoljeno unijeti samo 40 cigareta, odnosno dvije kutije. Građani koji su ostali vjerni šopingu preko granice kažu da im se isplati u Hercegovini kupovati rezani duhan pa kod kuće “motati” cigarete. Ali s novim šengenskim pravilima mnogi će se morati odreći ovoga gušta.
SrpskaInfo
