Ako bi do toga i došlo, efekat bi bio zanemariv s obzirom na to da je uvoz sa Kosova u BiH minoran, što pokazuju i zvanični podaci.
Naime, za četiri mjeseca 2019. godine on je iznosio 3,25 miliona maraka, od čega najviše sirove kože te proizvoda od gvožđa i čelika. Ovim tempom neće se izjednačiti s prošlogodišnjim, koji je iznosio 16,45 miliona KM, a sve i da hoće, prema ocjeni mnogih, u pitanju su mali iznosi.
Nemanja Vasić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže za “Nezavisne” kako kontramjere u trgovini neće imati nikakvog efekta.
“Možda mjere treba tražiti u oblasti saobraćaja, viza ili slično”, kaže Vasić.
Prema njegovim riječima, ključ leži u CEFTA sporazumu o slobodnoj trgovini, koji je potrebno pod hitno redefinisati i ukloniti nedostatke.
“Sporazum je manjkav u smislu nedostatka sankcija i kolektivne odgovornosti. Da nešto tako postoji, onda bi sve države članice trebalo da uvedu kontramjere prema Kosovu, a ne da profitiraju i da se tome raduju. Ozbiljni sporazumi ne smiju biti tako ranjivi”, ocijenio je Vasić.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, ocjenjuje kako bilo kakva reakcija sa BiH strane nema smisla. Smatra kako Kosovo vrlo vjerovatno neće ispoštovati zadani rok.
“Ne uvozimo ni deset odsto onoga što izvezemo na Kosovo, što znači da je naša vanjskotrgovinska razmjena prije sankcija bila vrlo pozitivna. Ne vidim razlog da se uvode bilo kakve kontramjere jer njima nećemo dobiti ništa. Ovo nije ekonomsko pitanje, već političko, i ekonomske mjere neće dati rezultate, osim što će oštetiti domaće privrednike koji dobijaju neke proizvode, sirovine i repromaterijale sa Kosova”, kaže Čavalić i dodaje kako ni Evropska unija na takvu reakciju ne bi gledala blagonaklono.
Podsjećamo, u ponedjeljak su se u Sarajevu sastali Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, i Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, a razgovarali su o daljim koracima po pitanju taksi koje za robu iz dvije države i dalje primjenjuju prištinske vlasti.
Kako je saopšteno nakon sastanka, ukoliko takse ne budu ukinute do samita lidera zapadnog Balkana u Parizu 1. jula, dvije zemlje će razmotriti uvođenje različitih modela kontramjera, svjesne da to nije najbolja, ali svakako jeste iznuđena mjera.
Bosna i Hercegovina je isporučila 27 miliona evra robe manje na Kosovo nego u istom periodu prošle godine, što je pad od 97 odsto.
U prva četiri mjeseca ove godine plasirano je robe u vrijednosti od svega 500.000 evra.
Od 21. novembra, kada su takse uvedene, do 21. maja, Srbija je na Kosovo isporučila za 189,5 miliona evra manje robe u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja pad od čak 80 odsto.
(Nezavisne novine)
