Zet slavnog umjetnika Andries Bonger, kasnije je zapisao: “Jutro prije nego što je upucan, Van Gog je stvorio sous-bois (šumsku scenu) punu sunca i života.”
Istoričari znaju da je nizozemski umjetnik radio na ovome 27. jula 1890. – istog dana kada se vratio u hotel u francuskom gradiću Auvers-sur-Oise, s ranom od pištolja u stomaku. Dva dana kasnije, Van Gog je umro, a Korijenje drveća ostalo je nedovršeno.
Sada, zahvaljujući starinskoj francuskoj razglednici, istraživač Vuter van der Vin otkrio je preciznu lokaciju koju je Van Gog slikao, a eksperti iz amsterdamskog muzeja koji nosi ime po slavnom umjetniku, potvrdili su da lokacija djeluje “izrazito autentično”. Van der Vin, naučni direktor Van Gog instituta u Francuskoj, lokaciju je otkrio dok je proučavao razglednice Auversa s početka 20. vijeka.
Na jednoj od njih, biciklista stoji kraj padine prekrivene debelim, zamršenim korijenjem drveća. Lokacija je, kako se otkrilo, stotinjak metara udaljena od hotela u kojem je Van Gog proveo posljednje dane svog života.
Kako zbog pandemije virusa korona nije mogao otputovati u ovaj grad, Van der Vin je angažovao Berta Maesa, dendrologa koji se specijalizovao za istoriju i vegetaciju, ali i stručnjake iz Van Gog Muzeja. Takođe je kontaktirao vlasnika Instituta Van Gog Dominika-Čarlsa Jansensa, koji je bio u Auversu u tom trenutku, te ga je zamolio da posjeti lokaciju, prenosi “Radiosarajevo.ba”.
Jansens je brzo potvrdio da je to – to.
Do danas, niko tačno ne zna kako je umro Vinsent van Gog iako je uvriježeno mišljenje da je počinio samoubistvo. Istoričari znaju da je posljednjih godina patio od mentalnih oboljenja – vjerovatno je zbog toga i odsjekao dio svog lijevog uha, 1888. godine – ali opisi simptoma nisu precizni, te je, po tom osnovu, tačnu dijagnozu nemoguće utvrditi.
Prije skoro deset godina, istoričari i dobitnici Pulicera Stiven Naifeh i Gregori Vajt Smit iznijeli su kontroverznu teoriju da je njegova smrt bila nesreća – tvrde da su ga upucali dječaci, njegovi poznanici, te ih Van Gog nije htio prijaviti. Inače, metak koji je završio u abdomenu promašio je vitalne organe, pa je Vinsent van Gog umirao 29 sati. Dvoje ljudi, ljekar i homeoterapeut, koji su ga njegovali nisu mogli razumjeti kako su ustvari nastale njegove rane.
Najraniji opisi incidenta – oni pisani odmah nakon događaja – ne spominju samoubistvo, već samo da je “Van Gog ranjen”. Stanovnici Auversa, pitoresknog sela pored Pariza, šutjeli su i ‘na prvu’ svjedočili da Van Goga taj dan nisu vidjeli. Niko nije znao ili htio reći odakle mu revolver…
Nezavisne