Hrvatski član u Predsjedništvu BiH Željko Komšić smatra da je situacija oko pokretanja vitalnog nacionalnog interesa RS još apsurdnija, ako se znaju najmanje dvije stvari.
“Prva da zvuči jako čudno i nepromišljeno da jedan bosanskohercegovački entitet, u ovom slučaju Republika Srpska, nastoji razmatrati pitanje vitalnog entitetskog interesa u drugom bh. entitetu koji se zove Federacija BiH, i to u pitanju gdje entiteti nemaju nikakvu nadležnost, a tiču se utvrđivanje državnih granica između dvije susjedne zemlje.
Da li onda takvo nešto znači da bh. entitet Federacija BiH može neselektivno, ama baš sve u drugom entitetu problematizovati kao vlastiti entitetski interes?
Nadam se kako u NSRS ima dovoljno „soli u glavi“ kod onih poslanika koji će ovakav apsurdan potez Milorada Dodika prepoznati kao politički nepromišljen i da će na to ukazati tokom zasjedanja u NSRS ili da će prilikom glasanja, jednostavno napustiti salu, kako se ne bi doveli o situaciju da radi jednog čovjeka upadnu u zamku da onda bh. entitet Federacija BiH počne sva pitanja iz RS proglašavati vlastitim entitetskim interesom i time eventualno blokirati tamo neke njima važne stvari. Neka o tome dobro razmisle – upozorio je Komšić u izjavi Feni.
Drugo važno pitanje, kaže, jeste dopis koji je tadašnji član predsjedništva Nebojša Radmanović uputio 2009. godine nekadašnjem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću.
- U tom dopisu traži upravo ovo što smo i mi preciznije utvrdili u svojim jučerašnjim zaključcima, a na šta Hrvatska već deset godina šuti. Da li to znači kako je Milorad Dodik odustao i od ovoga stava svog stranačkog kolege Nebojše Radmanovića, zarad nekih sitnih ekonomskih interesa, koji nemaju nikakve veze sa Republikom Srpskom, već izgleda sa nekim ličnim interesima?
I na kraju, u posjedu smo dokumenta iz Evropske komisije u kojem postoji zvanični stav Republike Hrvatske, koja je prilikom apliciranja za EU sredstva dostavila Sporazum „Izetbegović-Tuđman“ kao pravni akt kojim su, između ostalog utvrđene granice na moru između dvije susjedne zemlje.
Taj sporazum, ma koliko ga nekadašnja hrvatska vlast osporavala, upravo je s njihove strane dostavljen kao pravni osnov za rješavanje otvorenog pitanja granice na moru.
Tačnije, to je nešto što je upravo Hrvatska dostavila Evropskoj komisiji prilikom aplikacije za sredstva iz strukturalnih fondova, tako da je namjera naših zaključaka bila da u okviru toga rješenja obavimo demarkaciju granice na moru između BiH i Hrvatske, te nakon toga potpišemo i sporazum o nesmetanom prolazu od bosanskohercegovačkog mora do pristupa otvorenom moru. To što neko ne zna pročitati zaključke, koje su temeljene na međunarodnom pravu, pa poteže problematičan vitalni entitetski interes u drugom entitetu, sasvim je drugo pitanje i odnosi se na sve one koji svojim glasom, na značajne pozicije, dovodu neuke ljude bez potrebnih znanja za taj posao – rekao je Komšić.
On kaže da je “ovdje je most u drugom planu, dok je fokus zaključaka usmjeren prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do tačke pristupa otvorenom moru.
Po njegovim riječima, u tim zaključcima nema ničega spornoga, jer se radi o pozivu prema Republici Hrvatskoj da se otvore razgovori oko utvrđivanja granice na moru, kako bi Bosna i Hercegovina mogla ostvarivati svoja prava koja joj pripadaju prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS).
- Povezivati tako nešto sa nekim mostom ili građevinom koja je nekih 300 kilometara sjeverno od Malostonskog zaliva, most Gradiška – Gradiška (Hrvatska), nekako je samo po sebi apsurdno, osim ako tamo neko nema lične interese, a ne vitalni entitetski interes, kako je to tačno propisano Ustavom Bosne i Hercegovine – naglasio je Komšić.
(BN/Fena)
