Koje države bi mogle odlučiti izbore u Americi - BIGportal.ba
Svijet Vijesti

Koje države bi mogle odlučiti izbore u Americi

Deset dana uoči izbora u SAD 3. novembra, republikanski predsjednik Donald Tramp i demokratski predsjednički kandidat Džo Bajden vode intenzivnu kampanju u takozvanim presudnim ili neopredijeljenim državama – u kojima je ishod izbora još neizvjestan.

To su Arizona, Florida, Mičigen, Severna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin.

Te države imaju važnu ulogu na američkim predsjedničkim izborima, gdje pobjednika ne odlučuju direktni glasovi Amerikanaca. Umjesto toga, svakoj državi pripada određeni broj elektorskih glasova, koji se dodjeljuju jednom kandidatu na osnovu ishoda direktnog glasanja u toj državi, piše Glas Amerike.

U svim državama osim Mejna i Nebraske, kandidat koji dobije većinu direktnih glasova osvaja sve glasove elektora u toj državi.

Elektorski sistem gdje “pobjednik odnosi sve” navodi kandidate da vode jaču kampanju u državama u kojima pobeda, sa stanovišta matematike, lakše otvara put ka Bijeloj kući, navodi Glas Amerike.

Države u kojima je izborna trka tesna i koje mogu da se “okrenu” jednoj ili drugoj stranci, kao što je Pensilvanija, dobijaju više pažnje od kandidata nego druge države, kao što je Kalifornija, u kojoj je skoro izvijesno da jedna stranka dobija većinu glasova.

Ovih desetak država se smatra vječitim “presudnim” državama, pošto su kontinuirano imale tjesne rezultate na novijim predsjedničkim izborima.

Tramp je pobijedio u svih šest država 2016. izuzetno malom većinom glasova, ponekad manjom od jednog procenta, ali prema novim anketama, Bajden trenutno ima malo vođstvo u svih šest.

Trampova pobjeda 2016. u tih šest država pratila je sličan obrazac primjećen u ostatku zemlje – prednost demokrata u urbanim centrima je poništena tako što su osvojeni glasovi birača naklonjenih republikancima u ruralnim okruzima i predgrađima, i među bijelim glasačima koji nisu fakultetski obrazovani.

Iako trendovi pokazuju da je Bajden možda uspio da privuče dio tih demografija 2020. Bajdenov izborni štab upozorio je njegove pristalice da se ne opuste previše.

Analitičari kažu da, budući da Bajden mjesecima ima stabilno vođstvo u anketama, glavni strah njegovog izbornog štaba sada je da bi mogao da osvoji većinu direktnih glasova ali opet izgubi elektorski koledž, kao što se dogodilo demokratskoj kandidatkinji Hilari Klinton 2016.

Viskonsin, dom velikog broja ruralnih i radničkih, bjelačkih zajednica koje čine većinu Trampovih pristalica, bio je “prelomna tačka” koja je matematički Trampa dovela do traženog broja elektorskih glasova 2016.

Viskonsin je sada među državama koje je najteže pogodila pandemija korona virusa. Takođe je postao fokus nacionalne debate o rasnim odnosima kada je policija u avgustu pucala u Afroamerikanca Džejkoba Blejka u gradu Kenoši, poslije nekoliko mjeseci nacionalnih protesta i nereda.

Mičigen, industrijska država, teško je pogođen pandemijom koju je izazvala recesija, i izgubio je više radnih mesta i preduzeća od većine ostalih dijelova zemlje. Predsednik je podstakao svoje pristalice da za zatvaranje ekonomije krive demokratsku guvernerku Grečen Vitmer.

Bajden, koji je rođen u Skrentonu u Pensilvaniji, ističe svoje poreklo iz radničke porodice u pokušaju da povrati glasove bijelaca sa srednjim i nižim obrazovanjem, koji su 2016. otišli Trampu. To je prvi put da je republikanski kandidat pobijedio u toj državi od 1988.

Vjeruje se da 2020. Pensilvanija ima još veći značaj za Trampa. To bi mogla biti država koja će Džou Bajdenu doneti 270. elektorski glas, kaže Robert Grifin, direktor za istraživanja Grupe za studije birača Fonda za demokratiju. “Ali možda neće biti tako značajno ako Pensilvanija ode u drugom smeru, imajući u vidu da Džo Bajden po svemu sudeći vodi u mjestima kao što su Florida i Arizona”, ističe.

Bajden trenutno ima malo vođstvo na Floridi – koja ima jednu od najvećih populacija starijih građana u zemlji – a insistirao je na poruci da je, zbog propusta administracije u odgovoru na pandemiju korona virusa, bolest odnijela previše života starijih građana, koji su jedna od najugroženijih kategorija.

Tramp je tokom cijele kampanje posvećivao pažnju Floridi, često je dolazio u svoje odmarališta Mar-a-Lago i podsticao registraciju novih birača u državi, u okviru strategije kampanje da na birališta izvede bijelce iz radničke klase koji ranije nisu glasali.

“Ako Džo Bajden izgubi Floridu, biće mu veoma teško da sklopi 270 elektorskih glasova neophodnih za pobjedu”, kaže republikanski istraživač Vit Ejrs iz organizacije za istraživanja javnog mnjenja Nort Star. Ako Tramp pobjedi u Floridi”, kaže Ejrs, Bajden i dalje ima neke puteve ka pobedi, iako se oni sužavaju.

Sa izuzetkom pobjede Baraka Obame 2008, republikanski kandidati pobijedili su na devet od posljednjih 10 predsedničkih izbora u Sjevernoj Karolini. Analitičari to vide kao znak većih promjena demografije u južnom delu zemlje, gdje bi sve raznovrsnija populacija mogla da ide u prilog demokratama.

“Teško je zamisliti put ka Bijeloj kući za Donalda Trampa posebno, koji ne ide kroz Sjevernu Karolinu”, kaže Kris Kuper, profesor političkih nauka na univerzitetu Zapadne Karoline.

Jug je uporište Republikanske partije više od deset godina, i ako Tramp nekako izgubi Sjevernu Karolinu, veće su šanse da će izgubiti i Floridu, dodaje Kuper.

Arizona je glasala za republikanca na svim predsjedničkim izborimam od 1952. sa izuzetkom pobjede Bila Klintona 1996.

Izvor: Tanjug/Nezavisne

Danas objavljeno

Stogodišnjak, bivši čuvar logora, osuđen na pet godina zatvora

M.

Vučić razgovarao sa ambasadorom SAD-a Hilom

M.

Mladić u Požegi skinuo srpsku zastavu

M.

Ostavite komentar