Nedugo zatim najavila je četverodnevne vojne vježbe oko Tajvana, na kojima planira koristiti bojevu municiju. BBC-jev dopisnik s Tajvana Rupert Vingfild-Hajz navodi kako su, prema dostupnim informacijama, oba kineska nosača aviona zajedno s pratećim ratnim brodovima krenula prema Tajvanskom moreuzu.
Naveo je kako ova događanja imaju potencijal prerasti u ozbiljnu krizu. Peking je, podsjeća on, istu stvar napravio 1996. godine kad je situacija prerasla u tzv. “Krizu u Tajvanskom tjesnacu”. No tada su zone kineskih vojnih vježbi bile izvan teritorijalnih voda Tajvana. Ovaj put tri od šest zona zadiru u tajvanske teritorijalne vode. To je bez presedana, navodi Vingfild- Hajz.
Koliko je kineska vojska zaista jaka?
Kineska armija je najveća borbena snaga na svijetu, ona broji više od dva milona aktivnog osoblja, dok Amerikanci imaju oko 920.000 aktivnog osoblja.
U kopnenim snagama Narodnooslobodilačke armije ima više od 915.000 aktivnih vojnika. SAD ima 486.000.
Kineska mornarica najveća je mornarica na svijetu. Takođe, njene podmornice imaju mogućnost lansiranja raketa s nuklearnim oružjem.
Kako je pisala Al Džazira, vazdušne snage su takođe izrasle u najveće u azijsko-pacifičkoj regiji i treće su po veličini u svijetu, s više od 2.500 aviona i otprilike 2.000 borbenih aviona, prema godišnjem izvještaju američkog ministra odbrane objavljenom prošle godine.
Kina po svoj prilici aktivno radi i na razvoju hipersoničnih projektila, koji putuju pet puta većom brzinom od brzine zvuka. Kina je poricala testiranje hipersoničnih projektila, ali kako piše BBC, zapadni stručnjaci vjeruju da dva lansiranja raketa prošlog ljeta pokazuju da je njena vojska na dobrom putu da ih nabavi.
Nejasno je koje tačno sisteme Kina možda razvija, hipersonične klizne rakete ili sisteme frakcijskog orbitalnog bombardovanja, dok postoji mogućnost i da je Kina uspjela kombinovati dva sistema.
Kinezi shvataju da su daleko u zaostatku pa pokušavaju da naprave veliki napredak kako bi preskočili druge sile. Razvoj hipersoničnih projektila jedan je od načina na koji to pokušavaju da učiniti – rekao je Zeno Leoni s Kings koledža u Londonu.
Kako piše BBC, Kina je potpuno predana razvoju budućih vojnih metoda utemeljenih na disruptivnim tehnologijama – posebno veštačkoj inteligenciji. Kineska akademija vojnih nauka dobila je mandat da osigura da se to dogodi kroz “civilno-vojnu fuziju”, drugim rečima spajanjem kineskih privatnih tehnoloških kompanija s odbrambenom industrijom zemlje.
Izveštaji sugerišu da Kina možda već koristi vještačku inteligenciju u vojnoj robotici i sistemima za navođenje projektila, kao i bespilotnim letelicama i mornaričkim brodovima bez posade. U julu ove godine su Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i EU optužili Kinu za izvođenje velikog kibernetičkog napada usmerenog na Majkrosoft.
Kako piše BBC, Kina je potpuno predana razvoju budućih vojnih metoda temeljenih na disruptivnim tehnologijama – posebno umjetnoj inteligenciji. Kineska akademija vojnih znanosti dobila je mandat da osigura da se to dogodi kroz “civilno-vojnu fuziju”, drugim riječima spajanjem kineskih privatnih tehnoloških kompanija s obrambenom industrijom zemlje.
Izvještaji sugerišu da Kina možda već koristi umjetnu inteligenciju u vojnoj robotici i sustavima za navođenje projektila, kao i bespilotnim letjelicama i mornaričkim brodovima bez posade. U julu ove godine su Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i EU optužili Kinu za izvođenje velikog kibernetičkog napada usmjerenog na Microsoft Exchange poslužitelje.
Vjeruje se da je napad zahvatio najmanje 30.000 organizacija širom svijeta, a cilj mu je bio omogućiti špijunažu velikih razmjera, uključujući sgticanje ličnih podataka i intelektualnog vlasništva.
Međutim, činjenica da se radi o najbrojnijoj kopnenoj vojsci, najvećoj mornarici i trećoj vazdušnoj snazi na svijetu samo po sebi ne mora značiti da se radi o istinski moćnoj vojnoj sili koja može parirati Sjedinjenim Američkim Državama.
Kao prvo, recimo da su Sjedinjene Američke Države u 2021. izdvojile 801 milijardu dolara na vojni budžet, dok je vojni budžet Kine iznosio 293 milijarde dolara, piše Index.hr.
Kineska mornarica, na primjer, kako piše Al Džazira, ima više brodova od američke mornarice, ali se flota sastoji uglavnom od manjih plovila.
Ima tri velika nosača aviona, Liaoning i Šandong. Donedavno je imala samo dva nosača aviona, dok je treći nosač aviona porinut nedavno, u junu. SAD ima 11 nosača aviona, najviše u svijetu.
Recimo, SAD je opremljen s 426 aviona C4ISR, dok Kina ima samo 22 takva. Kineska vojska ima 441 avion s fiksnim krilima i 118 helikoptera, dok Amerikanci imaju 2448 aviona s fiksnim krilima i 1249 helikoptera.
Broj kineskih bojevih glava je otprilike 200 i očekuje se da će se udvostručiti tokom sledeće decenije. Poređenja radi, Sjedinjene Države imaju blizu 4.000 superiornih nuklearnih bojevih glava s 1.600 strateških oružja.
(Agencije Foto:Profimedia)
