Nutricionisti kažu da je zdrava količina 85 grama kestena na dan.
Kesten sadrži gram masti i manje od 70 kalorija na 30 grama. Sadrži i vitamin C, a dnevna doza od 85 grama kestena sadrži 45 odsto dnevnih potreba organizma za vitaminom C.
Plod kestena bogat je folatima. U njemu ćete osim vitamina C pronaći i vitamine B1, B2 i B6 i folnu kiselinu. Ona je zaslužna za formiranje crvenih krvnih zrnaca i za sintezu DNK. Ovo je hrana dobra za trudnice, jer sprečava pojavu anomalija kod fetusa.
Jedući kestenje, u organizam ćete unijeti i važne materije poput vlakana, magnezijuma, bakra, mangana, kalcijuma, gvožđa, cinka i kalijuma.
Unosom kestena, vlakna će pomoći da se smanji nivo holesterola. Od kestena može da se pravi i brašno i pire, jer je, kao i lješnik i badem, bez glutena.
Ovaj plod možete da jedete skuvan, pečen, kao pire ili pripremljen u čaju. Kestenje pomaže kod probavnih i bubrežnih tegoba, a čaj od kestena pomaže kod simptoma astme i bronhitisa.
Divlji kesten kao lijek koristi se kod problema s proširenim venama i popucalim kapilarama, kod hemoroida, bolnih menstruacija i uvećane prostate.
U kestenu se nalazi visok nivo mono-nezasićenih masti, kao što su oleinska i palmitinska. One štite kardiovaskularni sistem i pomoći će, uz vlakna u kestenu, da se snizi nivo holesterola.
Kesten ima svojstvo da izbacuje vodu iz organizma, pa time pomaže kod bubrežnih i želudačnih tegoba. Pomoći će pri cirkulaciji i protoku hrane kroz crijeva, kao i vode.
Zbog protivupalnih svojstava, kesten je idealna namirnica za ljude koji pate od artritisa i reume.