Srednje doba donosi brojne promjene koje povećavaju rizike
Kaže se da kada ljudi dostignu srednje godine imaju mudrost koja im je nedostajala u dvadesetim godinama, jasniji osjećaj kuda ih život vodi i manje brige o tome šta drugi misle. Ali ova životna faza – zvanično definisana kao između 40 i 65 godina – donosi i promjene koje povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrti i invaliditeta.
Gojaznost i prekomjerna težina obično se brzo povećavaju u ovoj dobi, krvni sudovi postaju manje fleksibilni, a krvni pritisak i holesterol rastu, što su okidači za srčane bolesti. Hormonske promjene poput menopauze i usporavanja metabolizma mogu potaknuti debljanje, posebno oko trbuha.
Prema riječima dr. Olivera Guttmanna, kardiologa u privatnoj bolnici HCA Wellington u Londonu, niz naizgled bezopasnih svakodnevnih navika također povećava rizik od srčanih bolesti.
“Većina ljudi u 40-im i 50-im godinama čak ni ne razmišlja o srčanim bolestima. Previše su zauzeti, žongliraju poslom, djecom, a ponekad i starijim roditeljima, a zdravlje srca im jednostavno ne pada na pamet dok se nešto zaista ne dogodi. Misle da je to problem kada ostare”, rekao je dr. Guttmann. Također je istakao jednostavne promjene načina života koje ljudi srednje dobi mogu napraviti kako bi smanjili rizik od srčanih bolesti.
- Kasna večera
„Jedenje večere prije spavanja prisiljava tijelo da se nosi s velikim metaboličkim opterećenjem, naime probavom i inzulinskim odgovorom, u vrijeme kada bi se tijelo trebalo smiriti. To često dovodi do lošijeg metabolizma hranjivih tvari, poremećaja sna i većeg rizika od debljanja i metaboličkog sindroma, a oboje doprinosi riziku od srčanih bolesti“, kaže kardiolog. Studije su dosljedno povezale jedenje kasno navečer s većim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. Vremenom,
Nakupljanje plaka u krvnim sudovima dovodi do ateroskleroze. Ako plak blokira arterije koje opskrbljuju srce krvlju, može izazvati srčani udar. Ako utiče na krvne sudove koji opskrbljuju mozak krvlju, povećava rizik od moždanog udara i vaskularne demencije.
- “Bez masti” možda i nije bolje
Dok pregledavamo police supermarketa, primamljivo je posegnuti za namirnicama označenim kao “bez masti”, posebno ako pokušavamo smršaviti. Međutim, dr. Guttmann savjetuje da pogledamo etiketu, upozoravajući da uklanjanje masti često znači da proizvodi sadrže aditive koji također mogu biti štetni za zdravlje.
„Proizvođači često dodaju šećer, sol ili zgušnjivače kako bi nadoknadili izgubljeni okus i teksturu. Dakle, oznaka „bez masti“ može sakriti proizvod koji je zapravo gori za kardiovaskularno zdravlje od verzije s punim udjelom masti, posebno ako je mast zamijenjena rafiniranim šećerom“, rekao je.
- Skrivena sol
Mnoge namirnice koje na prvi pogled izgledaju zdravo sadrže iznenađujuće velike količine soli, što potencijalno povećava rizik od visokog krvnog pritiska. Visoki krvni pritisak je vodeći uzrok moždanog udara koji se može spriječiti.
„Mnogi proizvodi koji se reklamiraju kao zdravi – jogurti s okusom, supe, umaci, pa čak i kruh – sadrže puno soli, koja se koristi za poboljšanje okusa ili produženje roka trajanja. Ljudi su svjesniji soli kada jedu čips ili gotova jela nego kada posežu za nečim što je označeno kao hranjivo, što je upravo ono što skrivenu sol čini tako opasnom jer se konzumira nesvjesno i može povisiti krvni pritisak i povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara“, upozorava dr. Guttmann.
- Nedosljedno vrijeme spavanja
Redovno vrijeme za spavanje također može pomoći u zaštiti vašeg srca. Studija Univerziteta u Ottawi iz 2024. godine otkrila je da su ljudi s neredovnim vremenom spavanja i buđenja imali 26 posto veću vjerovatnoću da dožive srčani ili moždani udar od onih koji su održavali dosljedan raspored spavanja, čak i ako su spavali preporučeni broj sati.
„Neredovni obrasci spavanja remete cirkadijalni ritam tijela, koji igra ključnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska i kortizola, glavnog hormona stresa u tijelu. Odlazak na spavanje u različito vrijeme svake noći održava kardiovaskularni sistem u stanju promjene, umjesto da se smiri u svom prirodnom noćnom padu krvnog pritiska. Vremenom, ovo može doprinijeti upornoj hipertenziji, koja je jedan od najvećih uzroka srčanih bolesti“, kaže dr. Guttmann.
- Dugotrajno sjedenje
Zabrinjavajuće je da samo jedna od tri odrasle osobe postiže barem 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, a mnogi ne ispunjavaju preporučeni minimum od najmanje 150 minuta umjerene vježbe sedmično. Stručnjaci dosljedno upozoravaju da dugotrajno sjedenje može povećati rizik od razvoja ozbiljnih srčanih problema, čak i kod onih koji redovno vježbaju.
„Dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju, smanjuje osjetljivost na inzulin i nezavisno je povezano s većim kardiovaskularnim rizikom, čak i kod ljudi koji redovno vježbaju. Ne radi se samo o kalorijama, produžena neaktivnost utiče na funkciju krvnih sudova, tako da jedan trening ne može u potpunosti nadoknaditi to“, kaže dr. Guttmann. Upozorava da je produženo sjedenje bez vježbanja sve veći uzrok srčanih bolesti. Ali dobra vijest je da čak i mali intervali kretanja mogu pomoći, jer je studija objavljena prošlog mjeseca u British Journal of Sports Medicine otkrila da petominutne pauze za hodanje tokom radnog dana mogu poboljšati zdravlje.
