Kako pišu evropski mediji koji su dobili na uvid materijale o kojima se trenutno vodi rasprava u evropskim institucijama u Strazburu, a prema ovim prijedlozima, koji još nisu poprimili zvaničnu formu, tako da je niko od evropskih zvaničnika nije mogao komentarisati, Frontex bi u zemljama poput Srbije i BiH dobio ovlaštenje da protjeruje podnosioce zahtjeva za azil.
“Ova prilično kontroverzna odluka bila je tema razgovora evropskih zvaničnika iza zatvorenih vrata na sastanku 28. marta u Strazburu. Ovi razgovori dio su mnogo šire reforme Frontexa”, piše “EU Observer”, jedan od medija koji je dobio ove dokumente na uvid. Evropski zvaničnici u Evropskom savjetu, Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji, kako navode ovi mediji, žele da postignu konačan dogovor prije održavanja evropskih izbora u maju.
Kako je istaknuto, Dmitris Avramopulos, komesar za migracije Evropske komisije, vrši pritisak na socijaliste i liberale u Evropskom parlamentu da pristanu na ove mjere, s obzirom na to da postoje strahovi da bi treće zemlje mogle zloupotrijebiti ovaj mehanizam i koristiti Frontex da protjera i one migrante koji bi povratkom u matičnu zemlju bili izloženi životnoj opasnosti.
Naime, u radnom dokumentu je predloženo da treće zemlje mogu tražiti od Frontexa da sprovede ovakvu mjeru, a da bi zaštitni mehanizam protiv eventualnih zloupotreba mogao biti da te zemlje moraju imati potpisanu i verifikovanu Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i Izbjegličku konvenciju iz 1951. godine.
Mediji podsjećaju da je i prije dvije godine bila razmatrana slična mjera da u nju budu uključene zemlje zapadnog Balkana, ali da je tada odbačena, međutim sada je ona ponovo na dnevnom redu.
“To znači da bi ljudi koji nikad nogom nisu stupili na tlo EU svoje slučajeve dali na razmatranje zemljama koje nisu vezane evropskim zakonom, a nakon toga, kada im zahtjev bude odbijen, Frontex bi u njihovo ime te ljude deportovao u matične zemlje”, navedeno je u dokumentu, kako prenosi “EU Observer”.
Takođe je predviđeno da do 2027. godine broj pripadnika Frontexa bude povećan na deset hiljada, a na raspolaganju bi imali i znatno veći budžet od postojećeg.
U Frontexu kažu za “Nezavisne” da bi sadašnji tekst u narednim mjesecima prije konačnog usvajanja mogao pretrpjeti značajne izmjene, a da prema sadašnjim ugovorima sa BiH, Frontex nema mandat da koordinira operacije na teritoriji BiH.
“Naša agencija je trenutno prisutna u Grčkoj i Bugarskoj već nekoliko godina i nastaviće operacije i tokom 2019. godine”, rekla je za “Nezavisne” Izabela Vivior, službenik za odnose s javnošću Frontexa.
Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, kaže da ne zna detalje o priči koju prenose evropski mediji, ali da su u toku razgovori između BiH i Frontexa o zaključenju ugovora o saradnji.
“Kada zaključimo sporazum s njima, onda ćemo javnost obavijestiti o svim detaljima koje taj sporazum sadrži. Zavisno od toga šta ćemo dogovoriti s njima, vidjećemo kakve ćemo efekte postići. Bitno je naglasiti da će sve biti bazirano na dogovoru u koji će biti uključene sve zainteresovane strane”, rekao je Mektić za “Nezavisne”.
On je istakao da BiH, prije svega, od Frontexa očekuje pomoć u zaštiti spoljne granice BiH u vezi s ulaskom migranata.
(Nezavisne)
