Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u IJZ, naglašava da su najvećem zdravstvenom riziku izložene najosjetljivije grupe stanovništva, odnosno djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi.
– Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti itd. Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava takođe predstavlja rizik za zdravlje. Tokom poplava, voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog čega ne treba piti vodu sa individualnih bunara ili izvora, sve dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširana i pravilno prokuvana voda – kaže Vukmirova.
Naglašava da se higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
– Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom, prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom. Ako dođe do povređivanja, važno je da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman, na primjer, vakcinisanje protiv tetanusa, a ljekarsku pomoć u nadležnom domu zdravlja obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani. Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature – ističe Vukmirova.
SrpskaInfo
