Kako da sačuvamo zdrav razum u vrijeme pandemije korona virusa - BIGportal.ba
Republika Srpska / BiH Vijesti

Kako da sačuvamo zdrav razum u vrijeme pandemije korona virusa

U vrijeme vanredne situacije u kojoj se trenutno nalazimo zbog pandemije korona virusa, mnogi ljudi osjećaju strah, koji je i primarna reakcija na nepoznatu pojavu.

U Institutu za javno zdravstvo RS kažu da su uznemirenost i napetosti razumljive pojave koje prate pandemiju korona virusne bolesti, te da je, u novonastaloj situaciji, ove osjećaje teško blokirati.

–Zato je suočavanje sa ovim osjećanjima najbolji način za njihovo prevazilaženje. Međutim, sve osobe ne reaguju isto na stres, a suočavanje s njim je individualno i zavisi od same ličnosti – naglašavaju u ovom institutu.
Rutina

Psiholozi objašnjavaju da ljudi, generalno, teže izvjesnosti, te da smo, realno ili ne, skloni da planiramo vrijeme ispred nas.

–Posebno se osobe treće životne dobi i djeca bolje osjećaju kada imaju rutinu. Svaka situacija koja je suprotna ovoj izaziva nelagodu kao najblaže stanje, a onda može da dovede i do ozbiljnijih stanja anksioznosti, pretjerane zabrinutosti, te složenijih oblika paničnih i fobičnih rekacija, depresivnog rapoloženja i slično – kaže psiholog Sonja Stančić za Srpskainfo.

Dodaje da je, s druge strane, svako ličnost za sebe i da ljudi različito reaguju, uzimajući u obzir čitav njihov pređašnji život i iskustva koja su imali, ali i kapacitete koje su izgradili.

–Svjedoci smo da i u ovom kratkom vremenskom periodu, koji je iza nas, ljudi imaju potrebu za pomoći i to, prije svega, za jačanjem psihičkih i mentalnih kapaciteta, da bi mogli da se nose s novonastalom situacijom. Ovakva situacija traži i psihičku stabilnost i jačinu, i to je nešto što moramo jačati i graditi u narednim danima – naglašava Stančićeva.

Osjetljive kategorije

Prema njenim riječima, osjetljivije kategorije su djeca, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe treće životne dobi, hronični bolesnici, ljudi kojima je na bilo koji način oštećeno psihofizičko zdravlje.

–Promjene u raspoloženju i ponašanju idu od onih blagih – zabrinutosti ili negiranja da se išta dešava, preko osjećaja straha koji ljude tjera na mnoge neracionalne poteze, pa do depresivnog rapoloženja. Jako je bitno da sami, ili neko ko je uz nas, identifikuje naše stanje i da se potraži pomoć. Kako zovemo ljekara da provjerimo simptome u vezi sa fizičkim zdravljem, tako treba da obratimo pažnju i na psihičko zdravlje. Nijedan simptom ne smijemo da zanemarimo – upozorava Stančićeva.

Specifičnosti

Naglašava da treba da budemo svjesni da ovo stanje u kome se sada nalazimo, ima svoj kraj.

–Iako ne znamo kada će prestati ova opasnost i sva ograničenja koja je sobom donijela, bitno je da ne stvaramo apokaliptične scenarije, nego da, u skladu sa svojim mogućnostima, prilagodimo način života novonastaloj situaciji. Naglasila bih da nisu svi savjeti za sve ljude. Na primjer, za nekog će biti dobar savjet da pročita knjigu, da uči, gleda film. Međutim, za ljude koji su zabrinuti za svoju materijalnu egzistenciju, za one koji po prirodi posla rade fizičke poslove ili rade honorarno i na dnevnicu, ovo je vrlo težak period, jer svaki dan znači ostajanje bez novca. Njima, svakako, ne pomažu savjeti da se opuste, čitaju i slično. Zaista moramo biti svjesni specifičnosti svakog čovjeka i njegove porodice, i u skladu sa tim pokušati djelovati – poručuje Stančićeva.

Unutrašnji kapaciteti

I iz banjalučkog Doma zdravlja poručuju da svaka osoba u stresnim situacijama reaguje individualno, što zavisi od naših unutrašnjih kapaciteta.

–Tako možemo vidjeti ljude kod kojih se mogu mobilisati unutrašnji odbrambeni mehanizmi i oni su fokusirani na problem, racionalno razmišljaju, strah i zabrinutost ih motiviše da se zaštite. S druge strane, imamo ljude kod kojih nastanak vanredne situacije izaziva razne psihičke smetnje, intenzivan strah, paniku, uznemirenost – kažu u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Pomoć

Dodaju da, ukoliko neko, ipak, ne može držati paniku pod kontrolom i ona ga stalno preplavljuje, preporuka je da se javi za stručnu psihološku pomoć.

–Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Banjaluci ima stručne timove psihologa, psihoterapeuta, psihijatara, koji će telefonskim putem i putem skajpa pružiti pomoć svima koji imaju problema sa prevazilaženjem ove krize – naglašavaju u Domu zdravlja Banjaluka.

Od reakcije roditelja zavisi reakcija dece

Reakcija djece na pojavu korona virusa u najvećoj mjeri uslovljena je reakcijom njihovih roditelja i odraslih osoba u čijoj blizini borave.

U Institutu za javno zdravstvo RS objašnjavaju da su mirni i staloženi roditelji najbolja podrška djeci.

–Sva djeca ne reaguju na stres isto. Važno je da roditelji prepoznaju ukoliko su djeca uznemirena i pod stresom. Neki od znakova stresa kod djece su pretjerano plakanje ili iritacija kod mlađe djece, povratak ponašanjima koja su prerasla za svoju dob, na primjer noćno mokrenje, prekomjerna briga ili tuga, povlačenje u sebe, nezdrav način prehrane ili spavanja. Kod tinejdžera to su razdražljivost, poteškoće s pažnjom i koncentracijom, izbjegavanje aktivnosti u kojima su uživali ranije, neobjašnjive glavobolje ili bol u tijelu, korištenje alkohola, duvana ili drugih supstanci – naglašavaju u IJZ.

Kako smanjiti osjećaj uznemirenosti

  • Smanjite gledanje, čitanje ili slušanje vijesti o korona virusu;
  • Informacije koje dobijate putem društvenih medija nisu uvijek provjerene i pouzdane. Izvor -informacija vam trebaju biti zdravstvene ustanove i javne institucije;
  • Nastavite voditi računa o svom zdravlju. Jedite uravnotežene obroke, izbjegavajte alkohol i druge psihoaktivne supstance;
  • Vježbajte svaki dan u kućnim uslovima;
  • Redovno spavajte, jer dovoljno sna je neophodno za normalno funkcionisanje organizma;
  • Ispunite svoj dan raznim aktivnostima. Radite stvari za koje ranije niste imali vremena – čitajte, gledajte televiziju, filmove, presložite garderobu, sredite stare fotografije i uspomene, očistite prenatrpane ladice, pregledajte stare račune i odvojite one koji su za baciti, pokušajte slikati ako imate talenta;
  • Vježbajte opuštanje, jer 20 minuta vježbanja opuštanja može znatno smanjiti osjećaj napetosti;
  • Ukoliko se sami ne možete nositi sa osjećajem uznemirenosti, napetosti i straha nazovite svog porodičnog ljekara za savjet.

Srpskainfo, Maja Radoja
Foto: Grad Banjaluka

Danas objavljeno

Milanović za dijalog o BiH sa Vučićem i Erdoganom

M.

U Srpskoj preminulo 12 osoba, koronom zaraženo još 897

M.

FBiH: Zaraženo 1.886 osoba

M.

Ostavite komentar