Posmatrajući statistiku postavlja se pitanje – zašto sve manji broj ljudi stupa u bračnu zajednicu i zašto je sve veći broj napušta?
S druge strane, vlada mišljenje da su intima, veze i obaveze iščezli u tankom vazduhu s eskalacijom društvenih mreža, njegovanjem individualizma i nju-ejdž filozofije, u kojoj je dominatan motiv vrijednovanja prije svega sebe i sopstvenih potreba.
Kao najveća prepreka savremenom braku i emotivnim odnosima stučnjaci navode nedostatak bliskosti, manjak socijalnih vještina i raskol s tradicionalnim vrijednostima, koje je zamijenio neokapitalistički pogled na život u kojem je sve, pa čak i partner, lako zamjenljivo.
Zašto je bračna zajednica u krizi?
Jasna Lovrić, osnivač “Škole za brak” i ciklusa predavanja i radionica o partnerskim odonosima “Hrabro srce”, ističe da se sistem vrijednosti svodi na opstanak i uspjeh, tj. da se njeguju osobine i uče vještine koje mogu da obezbijede bolje sutra.”Međusobno se vrijednujemo visinom prihoda kao valutom na ‘polju opstanka’. Kriterijum odabira bračnog partnera postaje visina njegove plate. Prije neki dan sam čula mušku izjavu – Kako da ne voliš ženu koja zarađuje 8.000 evra mjesečno? Ukoliko je naš vrijednosni sistem na plati i prihodu, onda sve ostale osobine, ljudske, etičke pre svega, padaju u drugi plan. Odgovornost, lojalnost, prijateljstvo, nježnost, ljubaznost? Nema ih, jer nisu bili prvi kriterijum odabira osobe i odnosa i zato zajednički život veoma brzo dovede do problematičnih situacija”, objašnjava Lovrić. Sociolog Dalibor Petrović kaže da se socijalizacija kompenzuje društvenim mrežama i aplikacijama za upoznavanje.
“Različita istraživanja pokazuju da je jedan od osnovnih strahova mladih danas strah od intimnosti. Jedan od glavnih uzroka jeste to što današnji mladi sve više odrastaju tako što su lišeni iskrene i neposredne komunikacije. Roditelji zbog savremenog načina života sve manje vremena provode s decom koja kompnezuju socijalizaciju putem interneta. Zato je sve teže da uspostave kontakt sa drugim ljudima s obzirom na to da su naviknuti na distanciraniju komunikaciju.
Činjenica je da su u ekspanziji aplikacije za onlajn upoznavanje poput Tindera (gde je osnovni cilj susret uživo) govori o tome da je potreba za ulaženjem u seksualne i emotivne potrebe neotuđiva od ljudi kao društvenih bića. Ono što je problem, i sad se opet vraćamo na strah od intimnosti, jeste to da je možda i lakše nego ikada upoznati novu osobu, ali postaje sve teže ostvariti kvalitetne partnerske odnose”, kaže Petrović.
Brak je postao teret
“Živimo u društvu u kojem je primarni akcenat na radoholicima. Korporativni duh i korporativno viđenje života ostavlja jako malo prostora za pojedinca, tj. vrijeme za sebe, za partnera, pa čak i za emocije. Mladima je to ozbiljan teret u preopterećenom radnom vremenu, a opet beže od osjećaja povređenosti i odbijanja. Upravo su zato lak izlaz kratki i neobavezni odnosi. Brak se čini kao neka ogromna kuća koja će da se sruši.
Imajte u vidu da naš životni standard, nedostatak životnog prostora za budući par su ozbiljna prepreka jer ovo je preveliki kompromis u eri velikog ega”.
Brak – može, ali ne mora
Još jedno od gorućih pitanja je zašto se odlaže trenutak kad par staje na ludi kamen.
“Kult ličnosti, ali sopstvene. Ovo ne znači sebičluk, ali znači da stavljamo naše potrebe ispred potreba drugih, prije svega društva. Naši roditelji su živjeli po životnom rasporedu koje je društvo nametnulo – učiš, fakultet, posao, brak ili učiš, brak, posao. Ovaj poredak više ne postoji. Mladi se trude da izgrade kvalitetan ili željeni život za sebe, pa tek onda se odlučuju za brak kao potencijalno željenu sljedeću fazu.
Iz prakse stičem utisak da mladi brak doživljavaju kao nešto što zahtijeva mnogo vremena i mnogo snage koju oni misle da nemaju. Obratite pažnju / najčešća uzrečica je, i u šali, – ne mogu”, objašnjava Radović.
Sociolog Dalibor Petrović smatra da su savremeni partnerski odnosi u sukobu s globalnim trendom koji mlade osobe vrlo rano postavlja u ulogu nezavisnih ličnosti koje treba da gaje liderske osobine.
“Svi ovi trendovi zapravo čine da je sve teže očekivati da mladi ljudi jednom kada uđu u partnerske odnose budu spremni na različite kompromise zato što u toku svog odrastanja mnogi od njih nikada nisu bili u situaciji da prave kompromise između svojih želja i realnih životnih mogućnosti”, objašnjava Petrović.
Razvod braka kao laku noć za emotivni život
Ljubav kao stub dobrog braka terminološki se razlikuje od zaljubljenosti.
“Evo gdje je problem – zaljubljenost je limitirano emotivno stanje, koje posle određenog vremena nestane, a ljubav je nešto što je trajno, i na emotivnom i interpersonalnom nivou se znatno razlikuje od zaljubljenosti. Nedostatak socijalnih i emotivnih vještina, kao i neprepoznavanje emotivnih problema u bračnom životu dovodi do raskola”, navodi Minja Radović.
Kao glavni razlog za sve više razvoda braka u savremenom društvu Jasna Lovrić navodi – odgovornost.
“Roditelji današnjih mladih ljudi kod nas su zaboravili da nauče djecu jednoj jako važnoj osobini, a to je odgovornost. Odgovornost za sebe i svoje postupke, pa odgovornost za druge, za partnerski odnos i potomstvo. Brzo se odustaje i za neuspjeh se optužuju ‘drugi'”, kaže Lovrić.
Stručnjaci smatraju da je mrak na bračnu zajednicu pao kao posljedica emotivne i društvene tranzicije. Sveopšta nesnađenost u novom digitalnom poretku i poslovna angažovanost dovela je da toga da samo sve manje angažovani u emotivnom životu i da nemamo vremena da se bavimo posljedicama.
“Mnogo je teže popraviti stanje pojedinca nakon razvoda jer je sve lakše prije nego što do njega dođe. Jer razvod nije nužno loša stvar, može da bude jako dobra ako ćete naučiti šta želite od partnera i odnosa sljedeći put. Problem za društvo koje je ustoličeno na braku je to što sve više ljudi izlazi iz njega misleći da su se riješili problema i sve manje ulazi u njega doživljavajući ga kao tjeskobu. Komunikacija, socijalizacija i artikulisanje emocijima u ovim vremenima su ključ da uspijete u braku, ali za njega je potrebno dvoje, a ne samo jedno koje može i umije”, zaključuje Radović.
