Poboljšanje prehrane može ti pomoći da popraviš raspoloženje i ublažiš tjeskobu, dok će dati mentalnu otpornost i pomoći da jasnije razmišljamo. Zato donosimo namirnice i savjete, koji će ti pomoći da se bolje osjećaš, a koji neće povećati tvoju tjelesnu težinu.
Ne opterećuj se previše
Stroge dijete, brojanje svake kalorije, opsjednutost obrocima i težnja ka neralno uskom struku, mogu dodati samo stres u tvoj život, nikako olakšanje i radost. Zato prestani biti pod uticajem svakog trenda prehrane, koji se pojavi. Mnoge dijete zahtijevaju isključivanje grupa namirnica iz ishrane, što ne samo da čini našu prehranu manje ugodnom, već može dovesti i do negativnog uticaja na raspoloženje, što znači da nam nedostaju hranjive tvari.
Pravilno unosi ugljene hidrate
Zasnivanje obroka na zdravijim ugljikohidratima koji se sporije oslobađaju, ključna je strategija za mentalno zdravlje. Ove vrste ugljikohidrata ulijevaju glukozu u krvotok, što pomaže održati nivo energije i raspoloženje ravnomjerno tokom čitavog dana. Dobri primjeri sporijih otpuštanja ugljikohidrata uključuju tjesteninu od cjelovite pšenice, hljeb sa sjemenkama, slatki krompir, zobene pahuljice i mahunarke poput slanutka, sočiva i pečenog pasulja.
Šećer nije dobra ideja
Iako je primamljivo posegnuti za slatkišima ili sokovima tokom pauze na poslu ili naveče uz film, to nije najbolji izbor. Istraživači, koji su krenuli da istražuju „potrebu za šećerom“ na univerzitetima Lancaster i Warwick i Univerzitetu Humboldt u Berlinu, prikupili su podatke od skoro 1.300 odraslih osoba i otkrili da konzumacija šećera nije podigla raspoloženje, bez obzira na to da li su se ljudi nakon toga bavili zahtjevnim aktivnostima ili ne. Zapravo, ljudi koji su konzumirali šećer, osjećali su se umornije i manje budni od onih koji nisu.
Unosi dovoljno proteina
Proteini sadrže aminokiseline, koje sačinjavaju hemikalije uz koje mozak reguliše misli i osjećaje. Takođe pomažu da duže ostanemo siti. Ne moraš pretjerivati, ali razumno je unositi malo proteina pri svakom obroku. Proteine konzumiramo kroz nemasno meso, ribu, jaja, mliječne proizvodi, mahunarke, proizvode od soje, orahe i sjemenke.
Zdrave masti za mozak
Klasično istraživanje provedeno prije 20 godina, pokazalo je da su ljudi koji su prešli na prehranu sa niskim udjelom masti, zabilježili znatno veći nivo neprijateljstva i ljutnje, te se svakako preporučuje svakodnevno unositi zdrave polinezasićene ili mononezasićene masti. Izvori uključuju orašaste plodove, sjemenke, avokado, biljna ulja i maslinovo ulje. Određeni hormoni i imunološki odgovori, ovise o tvarima dobijenim iz masti, a 70% mozga takođe se sastoji od masti.
Izvor: lovefood.com
