Nekadašnji velikan domaćeg ekrana, Ratko Tankosić, danas vodi miran život izvan domašaja filmskih kamera.
Čovjek čije su uloge u kultnim ostvarenjima poput “Specijalnog vaspitanja”, “Kamiondžija” i “Boljeg života” ostale duboko urezane u pamćenje naroda, pronašao je utočište u likovnoj umjetnosti.
Njegova transformacija iz glumca u slikara odslikava širu sudbinu umjetnika na ovim prostorima.
Zašto je “Sarma” napustio glumu?
Rođen u prijestonici 5. juna 1954. godine, Tankosić je postao jedno od najupečatljivijih lica jugoslovenskog filma. Iako je ostvario brojne epizodne role, publika ga i decenijama kasnije prepoznaje isključivo po jednom nadimku.
“Evo, prošlo je 40 godina, a i dalje me na ulici zovu Sarma. Ljudi su mi prilazili i pitali kako sam poslije onih batina”, izjavio je on svojevremeno, podsjećajući na uticaj koji je njegova uloga ostavila na generacije.
Surova realnost profesije: Kad gluma prestane da hrani
Razlog za povlačenje sa scene nije bio gubitak talenta, već surova realnost profesije. U rijetkim medijskim istupima, glumac je priznao da su se vremena promijenila i da od nekadašnjeg posla više nije mogao da se izdržava.
Smanjen broj projekata i smjena generacija primorali su ga da se okrene slikarstvu, koje mu sada služi i kao duhovna hrana i kao sredstvo za opstanak.
“Rijetko se snimaju filmovi, a uloge koje sam ranije dobijao sada pripadaju mlađim glumcima”, pojasnio je situaciju u kojoj se našao.
Život slobodnog umjetnika: Borba sa svakodnevicom
Danas ovaj beogradski umjetnik rijetko napušta svoju privatnost.
Uprkos slavi koju je nekada uživao, realnost je znatno skromnija. Sebe vidi kao nezavisnog stvaraoca koji se bori sa svakodnevicom, opisujući svoj trenutni status kao život “slobodnog umjetnika koji živi od danas do juče”.
Njegova priča ostaje kao podsjetnik na sjaj stare garde koja je, uprkos promjenama, zadržala dostojanstvo kroz nove vidove kreativnosti, prenosi Kurir.
Kurir.rs
